Iduće školske godine uvode se nacionalni ispiti. U svibnju će ih pisati osmaši, a kasnije i petaši. Takvi ispiti ocijenit će ne samo učenike, nego cijeli sustav obrazovanja. Prije svega trebali bi otkriti što za kvalitetnije obrazovanje treba mijenjati.
Bit će to ocjena sustava, a ne učenika.
"Djeca i roditelji mogu biti mirni jer te ocjene neće utjecati na
upis u srednju školu, niti u 5. razredu za nastavak školovanja.
To će zaista biti ocjena sustava, kako bi doista vidjeli u kojoj
mjeri je u diskrepanci količina odličnih i vrlo dobrih ocjena u
redovnoj nastavi u odnosu na rezultate nacionalnih ispita", kaže
Vinko Filipović, v. d. ravnatelja
Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
U 80 škola
Iduće školske godine u svibnju polagat će ih osmaši. Učenici koji na jesen upišu četvrti razred će kao petaši polagati nacionalni ispit iz gradiva četvrtog razreda.
Njihovo znanje provjeravat će se iz hrvatskog jezika i matematike
te prirode i društva.
U 8. razredu ispite će pisati iz hrvatskog, matematike, fizike,
kemije i biologije.
Nacionalni ispiti provodit će se u 80 škola iz cijele Hrvatske, a
rezultati će učenicima pokazati koliko je njihovo znanje u odnosu
prema drugima. Trebali bi služiti za kreiranje i promjene
obrazovnih politika i kao uputa učiteljima što treba
mijenjati.
"Osim uvida u stvarno znanje učenika, možemo jako dobro vidjeti
kako pojedini učitelji rade i na taj način pomoći i snimiti
situaciju kako bi kvaliteta znanja bila što bolja i veća. Mislim
da onda više ne bi bio toliki pritisak roditelja na ocjene nego
na znanje što i je bit škole", kaže Krešimir
Supac, ravnatelj OŠ Jure Kaštelana u Zagrebu.
Moguće promjene
Odlična ocjena nema u svakoj školi istu težinu, pa u zagrebačkom MIOCU već šestu godinu zaredom prije upisa provode dodatanu provjeru znanja.
"Nismo imali mogućnost odrediti 208 učenika od 600 prijavljenih
koji žele upisati XV. gimnaziju jer su to sve bili odlični
učenici s prosjekom 5,0 i morali smo upisati više od 250
učenika", Nikola Dmitrović, ravnatelj XV.
gimnazije u Zagrebu.
Hrvatska je uz Grčku jedina zemlja Europske unije koja nema
standardizirane ispite za praćenje učinkovitosti obrazovanja.
Nacionalni ispiti u Hrvatskoj su se samo povremeno provodili
od 2006., no tek sada mogli bi uroditi promjenama.