Uoči izvanrednih parlamentarnih izbora pitanje obrazovanja izbilo je u sam vrh interesa političkih stranaka koje su uvažile zahtjev građana za izmjenom obrazovne politike, iskazan na prosvjedu Hrvatska može bolje, istaknula je u utorak GOOD Inicijativa organizacija civilnog društva.
"Obrazovanje više nije zadnja rupa na svirali političkih stranaka, već je postavljeno tamo gdje i pripada - među najvažnija područja javnih politika. Smatramo da se to može pripisati prije svega javno izraženoj potpori i zahtjevima na prosvjedu 'Hrvatska može bolje!' održanom u lipnju diljem Hrvatske", istaknuo je Mario Bajkuša iz GOOD inicijative na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljena analiza izbornih programa vodećih stranaka i koalicija, između izbora 2015. i 2016.
U GOOD Inicijativi smatraju da je upravo prosvjed, koji je okupio 50.000 građana na gradskim trgovima, zaslužan što su vodeće političke opcija na drugo mjesto svojih izbornih programa 2016. stavile obrazovanje, odmah nakon gospodarstva.
Usporedbe radi, na izborima prije godinu dana, obrazovanje je bilo na petom mjestu HDZ-ove koalicije, odnosno četvrtom mjestu SDP-ove koalicije, istaknuto je na konferenciji.
U godinu dana, stranka Pametno podigla je obrazovanje s osmog na prvo mjesto svog izbornog programa, a koalicija Živoga zida sa sedmog na peto mjesto. Domovinska koalicija, predvođena strankom HSP AS, u programskim smjernicama za izbore 2016. obrazovanje je stavila 'kao treću točku koja sadrži 52 riječi'. Obrazovanje u svoje izborne programe ove su godine uvrstili i Most i Bandićeva koalicija, koje to područje nisu ni spominjali 2015., navodi se u analizi izbornih programa.
SDP-ova koalicija konkretnija
U Inicijativi zaključuju kako su izborni programi glavnih političkih opcija u sferi obrazovanja slični, da pokrivaju ista područja i daju ista obećanja, s tim da je program Narodne koalicije u nekim segmentima određeniji, dok je HDZ-ov program općenitiji i načelan.
"HDZ-ov program ne navodi brojke, postotke ni rokove provedbe, dok program Narodne koalicije obećava porast izdvajanja za obrazovanje na 6 posto BDP-a", pojasnio je Bajkuša.
Dodao je i kako obje velike političke opcije obećavaju porast ulaganje u obrazovanje, reformu obrazovanja, predškolsko obrazovanje za sve, novi sustav praćenja i vrednovanja obrazovanja, reformu strukovnog obrazovanja, povećanje standarda i društvenog statusa učitelja i zaštitu nastavnika od napada. No, ni jedna ne daje jasnu sliku načina financiranja svih tih promjena i obećanja, a uvelike se oslanjaju na povlačenje sredstava iz fondova EU.
Stranka Pametno zalaže se za 10-godišnje obavezno obrazovanje te najavljuje da će do 2031. sve škole raditi u jednoj smjeni s cjelovitim programom.
Most nezavisnih lista naglasak stavlja na veću zastupljenost matematike, visokih tehnologija i inženjerstva u obrazovnom programu te smanjivanje utjecaja politike na školske odbore, dok bi Živi zid ukinuo dosadašnji sustav gimnazija i uspostavio jedan gimnazijski program s većom izbornošću.
Zanemaren Građanski odgoj i obrazovanje
Građanski odgoj i obrazovanje, odnosno poučavanje učenika o demokraciji i ljudskim pravima, nije spomenut ni u jednom od analiziranih izbornih programa, a ta se područja "u tragovima" mogu pronaći jedino u programima Narodne koalicije i Živoga zida, ustvrdio je Bajkuša.
Istaknuo je i kako zabrinjava što se vodeće stranke nisu jasno i nedvosmisleno odredile prema građanskom odgoju, koji poučava o demokraciji i ljudskim pravima.
U GOOD Inicijativi najavili su i predizborno sučeljavanje Obrazovanje u fokusu 1. rujna 2016. u Hrvatskom novinarskom domu na koje će biti pozvani kandidati za ministre obrazovanja iz različitih političkih opcija te će tom prilikom izložiti više informacija o stranačkim programima vezanim uz obrazovanje.
