TRI GODINE KASNIJE, OBNOVLJENA SELA U SLAVONIJI POSTAJU PRAVA PUSTOPOLJINA: /

'Nije dobro... ali tek nas čeka katastrofa'

Image
Foto: PIXELL

Istočni dio županjske Posavine prije točno tri su godine pogodile nezapamćene poplave.

17.5.2017.
22:54
PIXELL
VOYO logo

Najveća elementarna nepogoda u novijoj povijesti Hrvatske iz domova je otjerala više od 8700 ljudi, više od 7300 zgrada uništila je poplava, a evakuirano je više od 10.000 životinja. Još više ih je bilo uginulih.

Ukupna šteta procijenjena je na gotovo 1.7 milijardi kuna, od čega samo na objektima 1.2 milijarde kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Rajevom selu poginule su dvije osobe. Gunja je stradala najviše, u tom je selu poplavljeno svih 1700 kuća.

Na temelju odluka o obnovi Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja i izdanih naloga za uvođenje u posao, na poplavljenom području ugovorena je obnova i gradnja ukupno 1090 zgrada od 1. do 4. kategorije oštećenja. Više od polovine nalazi ih se u Gunji – čak 684 objekta, 200 objekata je u Rajevom Selu, 150 u Račinovcima, u Strošincima i Đurićima ukupno 45, te u Posavskim Podgajcima 11 objekata, piše Glas Slavonije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ugovorena je također i obnova 37 zgrada javne nabave, a uklonjeno je i otrilike 480 oštećenih građevina i ruševina.

Najveća obnova u Europi

Obnova Cvelfarije bilo je najveće gradilište u Europi.

Kuće su naposlijetku obnovljene, poplavljena sela ponovno su dobila normalan izgleda, a i škola u Gunji nakon renovacije postala je jedna od najljepši i najopremljenijih. Napravljena je i nova zdravstvena ambulanta, novi Društveni dom s knjižnicom, a u izgradnji je i nogometni stadion.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sela su sve praznija

No, Gunja i okolna sela sve su praznija jer stanovništvo odlazi trbuhom za kruhom. Gospodarske aktivnosti su nepostojeće, mladi nemaju perspektivu jer nema radnih mjesta. Investitori također zaobilaze to područje. Najveći poslodavac u Gunji je Centar za socijalnu skrb.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Što nam vrijede obnovljene i lijepo uređene kuće ako nam ljudi odu? Ne živi se od zidova, ljudima treba posao, obiteljima izvor egzistencije. Nakon poplave ostali smo bez radnih mjesta, male tvrtke su nestale, a najveću tvrtku u selu, Malagić, vlasnik je ugasio. Novih radnih mjesta nema. Ljudi su prisiljeni napuštati svoje domove i kruh tražiti u drugim zemljama. Nije dobro, i ako država žurno ne reagira, bojim se da će biti i mnogo gore, tj. da nas prava katastrofa tek čeka. Jer teško je vjerovati da će se ljudi koji odu trbuhom za kruhom ikada vratiti u Gunju', kazao je načelnik Hrvoje Lucić.

Obnova preplaćena?

Obnova Cvelfarije bila je jedna od najskupljih u Hrvatskoj. Uoči treće obljetnice poplava DORH je počeo provjeravati dokumentaciju i izviđati, budući da postoje sumnje da su izvođači u obiteljske kuće ugrađivali manje kvalitetne materijale, a u troškovnicima prikazivale kvalitetnije i skuplje. Također se sumnja da su tvrtke kojima je resorno ministarstvo dodijelilo posao obnove prepuštale drugim tvrtkama uz veliku proviziju. Država je uložila više od 600 milijuna kuna, a prema nalazu sudskog vještaka obnova je preplaćena, piše Glas Slavonije.

Počinje rekonstrukcija 200 km savskih nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške

Na obrambenom savskom nasipu kod Račinovaca, na krajnjem istoku Vukovarsko-srijemske županije, u srijedu je počela provedba projekta modernizacije gotovo 200 kilometara nasipa na lijevoj obali Save od Račinovaca do Nove Gradiške, vrijednog više od 58 milijuna eura, od čega je 85 posto europskog novca.

"U radove krećemo s prve dvije dionice vrijedne više od 20 milijuna kuna, koje su dio radova vrijednih više od 58 milijuna eura od kojih ćemo uspjeti vratiti 50 milijuna eura iz EU", rekao je na prigodnoj svečanosti generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Po njegovim riječima, dionica od Račinovaca do Nove Gradiške duga je 237 kilometara, ali je istražnim radovima utvrđeno kako je nužno rekonstruirati 187 kilometara, a prve dvije dionice s kojih se kreće u radove su u Vukovarsko-srijemskoj županiji kod Račinovaca, u duljini 20 kilometara, i u Brodsko-posavskoj županiji u duljini pet kilometara.

Objasnio je kako će se nasipi ojačati dodatnim nasipavanjem i izgradnjom servisnih putova, a išlo bi se i u provedbu projekta nadvišenja cijelog nasipa za što je, kako je rekao, potrebno postići dogovor s BiH i Republikom Srbijom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I za taj bi se projekt mogao iskoristiti novac iz Europske unije, rekao je Đuroković, dodajući da su Hrvatske vode pripremile i projekt prekogranične suradnje sa Srbijom u sklopu kojega će se istražiti mogućnost puštanja visokih voda Save u spačvansko-morovički šumski bazen.

Po riječima državnog tajnika Ministarstva zaštite okoliša i energetike Maria Šiljega, katastrofalna poplava koja je prije tri godine pogodila istočni dio županjske Posavine pokazala je kako Hrvatska, iako mala zemlja i s malom emisijom stakleničklih plinova, nije imuna na klimatske promjene.

"Cilj je Ministarstva zaštite okoliša i energetike predložiti kratkoročne i dugoročne mjere. Kratkoročne mjere su ovi radovi na jačanju nasipa, a dugoročne, s kojima ćemo izaći idući tjedan, strategija niskougljičnog razvoja, gdje želimo bazirati razvoj Hrvatske na niskim oblicima ugljika kako bi što manje bila izložena klimatskim promjenama", rekao je.

Na svečanosti, održanoj u povodu treće godišnjice katastrofalne poplave u županjskoj Posavini, bio je i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prije toga u Drenovcima je održan okrugli stol čiji su se sudionici prisjetili 17. svibnja 2014., kada je pod naletom iznimno visoke vode popustio savski nasip kod Rajeva Sela i onaj kod Račinovaca te je Sava poplavila ta dva mjesta i susjednu Gunju, uzrokujući golemu štetu. U poplavi su poginule dvije osobe iz Rajeva Sela. Djelomice su poplavljena bila i mjesta Đurići, Strošinci, Soljani i Posavski Podgajci. Prouzročena je golema šteta. (Hina)

Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo