Novi podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su od siječnja 2016. do prosinca 2019. najviše relativno rasle plaće radnika s najmanjim primanjima. Riječ je o radnicima čija su primanja iznosila do 4.536 kune, a cifra na njihovoj plaći rasla je oko 23 posto. Radnici s neto plaćom čiji je iznos premašivao 10.240 kuna ušli su u krug 10 posto zaposlenih s najvećim plaćama, prenosi Novac.hr. Ipak, valja napomenuti kako DZS ne objavljuje najveću plaću jer je ona "individualni napredak" pa ne postoje podaci o rasponu najvećih deset posto plaća i zato je nemoguće pratiti povećanje plaća tog najvišeg razreda.
No, ono što pokazuju usporedivi podaci DZS-a jest da je mjesečna plaća u periodu od siječnja 2016. do prosinca 2019. rasla s 5.646 kuna na 6.559 kuna, što je iznos od 913 kune, dok je u postotcima gledano to rast od 16,1 posto i to bez uračunate inflacije. Prema pisanju portala Novac.hr., u tom periodu je median plaća narasla za 719 kuna ili za 14,5 posto, što znači da je plaća narasla s 4.945 kune na 5.664 kune. Inače, median plaća znači da 50 posto zaposlenih u firmi prima taj ili manji iznos, a 50 posto prima taj ili veći iznos kao mjesečnu plaću. Prema podacima DZS-a vidi se kako je u 2019. zabilježeno blago usporavanje rasta plaća u usporedbi s rastom ostvarenim tijekom 2018. i to za oko jedan postotni bod kod nominalne bruto i neto plaće.
Ekonomska stručnjakinja: 'Privatnici trebaju postojećim radnicima dodatno povećati plaće ili zaposliti nove'
Znanstvena suradnica zagrebačkog Ekonomskog instituta, Iva Tomić, za Novac.hr napominje kako je "zanimljivo da ekonomska teorija uz nedostatak radne snage na tržištu rada - o kojem se u kontekstu hrvatskog tržišta rada naveliko diskutira već jedno dulje vrijeme - vezuje znatno izraženiji rast plaća od onoga kojem svjedočimo".
"Ipak, ovo usporavanje rasta plaća u 2019. je u skladu s općom dinamikom kretanja na tržištu rada, odnosno usporavanjem potražnje za radom i općenito stanjem ekonomskog ciklusa. Naime, bruto plaće su u nominalnom iznosu u 2019. rasle po prosječnoj međugodišnjoj stopi od 3,8 posto. Uz prosječnu stopu inflacije od 0,8 posto u istom razdoblju, proizlazi da je rast plaća u realnim iznosima bio usklađen s rastom ukupne gospodarske aktivnosti", rekla je ekonomska stručnjakinja.
Tomić kaže da se tijekom ove godine očekuje nastavak rasta plaća i da će vjerojatno biti izraženiji nego lani. Razlog se najvećim dijelom krije u povećanju plaća u javnom sektoru. Kako ekonomska stručnjakinja objašnjava, ako misli zadržati postojeće radnike ili zaposliti nove, privatni sektor će morati povećati plaće postojećim radnicima ili zaposliti nove. Na rast neto plaća će utjecati zadnje porezne izmjene, no Tomić kaže da se ne očekuje njihov značajniji učinak na povećanje zaposlenosti.
'MI NISMO UHLJEBI': Doktorica s 39 tisuća kn plaće ili petero birokrata? Stručnjak tvrdi kako je model koji zvuči zavodljivo – neprovediv
Rast broja zaposlenih
Podaci DZS-a, koji još nisu konačni, govore nešto i o rastu zaposlenosti. Oni tako kažu da je u 2019. u odnosu na 2018. prosječan broj zaposlenih porastao za 14.989 osoba ili za znatno nižih jedan posto u odnosu na 2,8 posto rasta u 2018. Podaci HZMO-a pokazuju da se prosječni broj osiguranika povećao tijekom prošle godine za 36.785, odnosno za 2,4 posto, u usporedbi s 2018. Inače, to je brže od godišnje dinamike iz 2018.
10.07.2018., Sibenik - Oglasi na Hrvatskom zavodu za zaposljavanje.
Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Analitičari Hrvatske gospodarske komore kažu kako se može očekivati da će i nakon korekcije broja zaposlenih, prema DZS-u broj zaposlenih rasti manjom stopom nego 2018. Za Novac.hr. su iz DZS-a rekli kako oni nisu odgovorni za to što novi podaci o broju zaposlenih temeljenim na podacima Porezne uprave nisu konačni, ali da nije odgovorna niti Porezna. Oni ističu da pravila dopuštaju poslodavcima da naknadno mijenjaju te podatke i zato se u skladu s tim izmjenama mijenjaju i konačni podaci. Ekonomistica Tomić podsjeća kako DZS svake godine u ožujku revidira podatke o broju zaposlenih za prethodnu godinu i da se ta razlika nekada penje i do 20.000 ljudi mjesečno.
"U rujnu prošle godine DZS je u potpunosti revidirao podatke o broju zaposlenih, što je povećalo ukupnu brojku zaposlenih za preko 100.000 osoba tako da je sad gotovo nemoguće predvidjeti za koliko će se ta brojka promijeniti nakon revizije. Tu se radi o velikom problemu službene statistike. Stoga nije ni čudo da se razni analitičari, mediji, ali i druga zainteresirana javnost često oslanjaju na druge izvore podataka, kao što su oni HZMO-a, o broju osiguranika. Ipak, ono što je vidljivo i iz nekih drugih pokazatelja upućuje na usporavanje dinamike na tržištu rada u Hrvatskoj tijekom 2019.", kazala je Tomić za Novac.hr.
Za primjer, Tomić navodi da je prema podacima Ankete o radnoj snazi u prva tri tromjesečna 2019., broj zaposlenih narastao za tek 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te da je dinamika kretanja broja zaposlenih u istom razdoblju 2018. bila na razini od 2,3 posto.
