OBITELJSKI DOMOVI SU SIVA ZONA: /

Nitko ih ne kontrolira, neki su usmjereni samo na profit, a za otvaranje je dovoljan samo jedan uvjet

Image
Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Nakon velike tragedije kod Oroslavja,, gdje je u domu Zelena oaza stradalo šest nepokretnih starijih osoba,

12.1.2020.
10:23
Igor Kralj/PIXSELL
VOYO logo

Obiteljski domovi siva su zona socijalne skrbi. Za njihovo otvaranje dovoljna je suglasnost županije na prostorne uvjete i nema nikakve obveze kontrole ni nadzora države nad njihovim radom, piše u nedjelju Večernji list.

Stari i nemoćni onamo se smještaju temeljem izravnog dogovora s privatnim vlasnikom obiteljskog doma. Inspekcija Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u te domove izlazi jedino po prijavi, kakvih na račun doma pokraj Oroslavja u kojem su tragično stradalo šestero korisnika do sada nije bilo, o čemu svjedoče i neke izjave članova obitelji korisnika, navodi dnevnik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tako ni obiteljski dom "Zelena oaza" nema nikakav ugovor sa sustavom socijalne skrbi, a dozvolu za rad dobili su od Krapinsko-zagorske županije.

Image
O STRAVIČNOM POŽARU U ZAGORJU OGLASILA SE I ŽUPANIJA: /

'Imali su dozvoju za samo 13 štićenika; nazdor je trebalo vršiti Ministarstvo'

Image
O STRAVIČNOM POŽARU U ZAGORJU OGLASILA SE I ŽUPANIJA: /

'Imali su dozvoju za samo 13 štićenika; nazdor je trebalo vršiti Ministarstvo'

Usmjerenost na profit

"Na terenu ima svega, znamo da su neki vlasnici usmjereni isključivo na profit. Nemaju ni obvezu zapošljavanja profesionalaca, već skrb o (maksimalno) 20 korisnika obavljaju članovi obitelji i zaposleni koji imaju empatije i afiniteta za taj posao. To ne znači nužno lošu skrb, ali ipak predstavlja manjkavost jer, osim motiviranosti, bilo bi dobro da zaposlenici prođu i neku pripremu" kaže Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Napominje i da neki obiteljski domovi, ako žele, mogu ući u mrežu socijalne skrbi i dobiti odobrenje Ministarstva, što je važna referencija pri odabiru smještaja. No takvih je jako malo. Udruga socijalnih radnika upozorava već neko vrijeme kako rad obiteljskih domova pravno nije dobro reguliran i da u novom Zakonu o socijalnoj skrbi to treba promijeniti.

"Prijedlog da se socijalni radnici uključe u rad obiteljskih domova stoji u nekoj ladici. Treba reći ljudima koji traže smještaj za svoje starije da ga ne biraju bez provjere u nadležnom centru za socijalnu skrb", kaže Karačić.

Što kaže Pravilnik?

Obiteljski domovi dužni su raditi u skladu s Pravilnikom o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga. Pravilnik, među ostalim, propisuje da se usluge smještaja u obiteljskom domu mogu pružati u kući u kojoj živi osnivač obiteljskog doma i članovi njegove obitelji, a "iznimno u drugoj kući uz uvjet da je u istom dvorištu pod uvjetom da udaljenost između zgrada nije veća od pedeset metara i da je predstavnik obiteljskog doma osigurao skrb o korisnicima na smještaju u svakoj zgradi 24 sata dnevno sve dane u godini".

U Hrvatskoj je svega oko 11 tisuća starijih smješteno u 50-ak državnih, odnosno županijskih domova i ta se brojka godinama ne mijenja. S druge strane, broj privatnih domova raste pa podaci govore o stotinjak takvih smještajnih objekata za oko 6000 ljudi, donosi Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
gospodin savršeni aus
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo