Odluka riječkih vlasti da 3. maju daju gradsko jamstvo za nastavak proizvodnje natjerala je Vladu da učini ono što je tvrdila da ne može po pravilima Europske unije – dala je državno jamstvo za gradnju brodova u tom škveru. Dajući jamstvo poručila je kako čini izuzetak i da je predana završetku pregovora, no u tom bi poslu otpor koji je doživjela zbog 3. maja mogao biti samo početak vala zahtjeva za sličnim "izuzecima".
Prognozira to i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, uz tvrdnju kako se to sada dogodilo u Rijeci, a sutra će se događati u nekom gradu u Dalmaciji ili Slavoniji.
"Nisam protivnik EU, pa se tako ne protivim ni pravilima koji vrijede u toj asocijaciji. Naravno da želim, kao i većina građana ove zemlje, da Hrvatska uđe u Uniju. Ali, protivim se tome koliko nespremnu Hrvatsku Vlada vodi u Uniju. Ako ćemo konkurentnost na razini EU postići tako što će svi oni koji su nekonkurentni nestati, umjesto da ih država pripremi na konkurenciju, onda će reakcija sličnih ovoj u Rijeci biti sve više, možda sutra u Vinkovcima i Osijeku, kad na red dođe poljoprivreda", upozorava Obersnel, koji smatra kako je osnovni problem što je cilj pogrešno postavljen, a jedino o čemu se razmišlja je to da se pregovori završe što prije.
Prema Obersnelovom mišljenju, trebalo bi se misliti i na kvalitetu pregovora te rješenja koja se u njima dogovore, piše Novi list. Kada bi se biralo između bržeg ulaska Hrvatske u EU ili produljenja pregovora za dvije godine, ako bi to značilo pripremanje brodogradnje i ostale industrije, ali i poljoprivrede za pravila koja vrijede na tržištu EU, Obersnel kaže da bi izabrao drugu opciju.
Gotovo isti odgovor na to pitanje ima i osječki gradonačelnik Krešimir Bubalo.
"Dvije ili tri godine Hrvatskoj neće značiti puno niti će imati ikakve koristi od EU, pa ni od njezinih fondova, ako se stanje u Hrvatskoj ne promijeni. Naša regija je prva u zemlji po povlačenju sredstava, ali u pojedinim regijama ni ne znaju na što imaju pravo jer država ne čini sve da ih pripremi", pojašnjava Bubalo, koji ne negira da trebamo ući u Europsku uniju.
Na pitanje hoće li on sutra ići mimo europskih pravila ako stotinama obitelji u Osijeku bude ugrožena egzistencija, Bubalo odgovara argumentom da i u europskim zemljama pomažu svojim proizvođačima različitim povlasticama.
'Pita se tko je za, a tko protiv i dublje od toga se ne ulazi'
Situacije slične onoj u Rijeci postat će sve češće, prognozira i profesor Luka Brkić, koji na Fakultetu političkih znanosti, između ostaloga, predaje i kolegij Politička ekonomija u EU. Ujedno ističe kako o cijelom procesu ima jako malo informacija. Do sada se komunikacija o EU, tvrdi, svodila samo na pitanje tko je 'za', a tko 'protiv' ulaska. Slaže se da je s tim i brzinom pregovora u drugom planu ostala kvaliteta pregovora. Za to je, smatra, kriv način vladanja zemljom, u kojoj se tek jednom u četiri godine građane na izborima pita što misle, a ostatak vremena se vlasti služe političkom manipulacijom u kojoj poturaju tezu da je protiv Unije svatko tko se protivi nekom rješenju. Brkić kao problem navodi i nekompetentnost pregovarača.
"Najvažnije je tko će ostati zapamćen kao predsjednik, premijer ili ministar koji je uveo Hrvatsku u EU. Građani uopće nemaju informacije o tome što će se morati mijenjati u načinu ponašanja, življenja, poslovanja, jer EU znači i neka jasna pravila. Posljedica svega bi mogla biti da građani na referendumu kažu 'ne' ulasku u EU, ali za to nije kriva Unija nego sve dosadašnje vlade u Hrvatskoj", upozorio je Brkić za Novi list.
