Geopolitički analitičar Vlatko Cvrtila sinoć je u RTL Direktu komentirao je prelete francuskih Rafalea iznad Zagreba i najnoviju rundu svađe Pantovčaka i Vlade koja je nastala zbog njega te rat u Ukrajini.
"Ovo je bila vježba koje se uobičajeno ne odigravaju iznad velikih naseljenih mjesta. Ali se očito htjelo simbolički pokazati da postoji podrška saveznika. Ako letite iznad Jabuke i Palagruže, kao što je rekao premijer, onda to nitko ne vidi. Ali ako letite iznad grada koji ima skoro milijun stanovnika, s okolicom još malo više. Onda to svatko vidi", kazao je Cvrtila, ali i dodao kako Hrvatska u ovom trenutku nema sposobnost čuvanja hrvatskog zračnog prostora.
"Činjenica je da mi nemamo u ovom trenutku sposobnost za čuvanje našeg zračnog prostora, nemamo protuzračnu obranu, dovoljan broj zrakoplova koji bi mogli te zadaće obavljati i noću i nemamo proturaketnu obranu. Dakle, moramo se osloniti na saveznike. Ovo je simbolična gesta, ali u tijeku su ozbiljni pregovori da neka od država članica NATO-a, vjerojatno će to biti Mađarska, da u međuvremenu sa svojim kapacitetima osigurava naš zračni prostor", kaže Cvrtila koji smatra da je Milanovićeva zabrana letenja iznad hrvatskih gradova bio "ishitren potez".
"Znamo da je narušena komunikacija između predsjednika i Ministarstva obrane te vjerojatno u toj komunikaciji izostaju određene informacije koje bi bile jako bitne za donošenje određenih odluka. Sad smo od simboličke geste došli do toga da imamo neku vrstu političke krize", kazao je.
Sve o ratu u Ukrajini iz minute u minutu pratite OVDJE
'Krater bi bio drugačiji kad bi eksplodirala bomba'
Komentirao je i oprečne informacije koje se u javnosti pojavljuju oko drona koji je prošlog tjedna pao na Jarunu. Jučer je ministar obrane Mario Banožić kazao da je na njoj bila bomba teška 120 kilograma, dok je ranije predsjednik Milanović tražio od Vlade i onih uključenih u istragu da ne izlaze s informacijama o njoj.
"U ovakvoj situaciji morate komunikacijski djelovati da umanjite dvojbe koje postoje. S jedne strane je Ministarstvo obrane koje tvrdi da je bila bomba, mada ne postoji tragovi eksplozije. S druge strane niz stručnjaka tvrdi da to nije bila bomba. U javnosti je bilo, kad je pala besposadna letjelica, to da nije ništa opasno. Drugi dan imate tragove eksploziva, a treći dan imate bombu. Bez ikakvih posebnih dokaza", kazao je Cvrtila.
"Slike koje smo vidjeli i sve ono što smo mogli slušati kroz medije – ne postoje dokazi. I kad pogledate stvarno onaj krater, bio bi ipak drugačiji kad bi eksplodirala bomba. Ali mislim da su stručnjaci rekli dosta o tome. E to je zbunjujuće. Ministarstvo obrane trebalo bi biti najvjerodostojnije u toj priči, a ispalo je najmanje vjerodostojno", dodao je Cvrtila koji je kazao da je činjenica da je dron preletio dvije zemlje članica i pao u trećoj, ozbiljan incident za NATO.
'Sustav NATO-a je očito zakazao'
"Preletio je dvije države, srušio se u treću, netko je nešto vidio, procijenio da nije opasno. Mađarska je najviše imala, period od 40 minuta preleta i to je bila mađarska zadaća. Ne samo njena, nego cijeli sustav koji je integriran na razini NATO-a očito je zakazao. Nije bez veze premijer danas sletio u Španjolsku, u tu vojnu bazu. Vjerojatno je postavio određena pitanja i dobio odgovore", rekao je Cvrtila i dodao da cijeli sustav treba dići na višu razinu.
"Sad više nema 'možda je nešto što leti', nego sve što se prikaže na radarskom prikazu, apsolutno se mora reagirati", kazao je.
'Rusija je promijenila taktiku u Ukrajini'
Govoreći o situaciji u ratu u Ukrajini, smatra da Rusija prema ciljevima očito napreduje sporije nego su očekivali. "Usporavanje je zahtijevalo i kod njih pregrupiranje snaga, onda su primijenili taktiku napada na civilne ciljeve što izaziva strah i polučuje određene rezultate", kazao je Cvrtila te odgovorio na pitanje je li Putin sve nervozniji jer mu sve ne ide po planu.
"Iz današnjeg govora vidljivo je da je prvi put govorio o posljedicama ekonomskih sankcija i zamijenio je dosta teza u svom govoru u odnosu na ono što bi Zapad trebao ili želio učiniti prema Rusiji. Mislim da on izravno ne govori ono što bi trebalo raditi na samom terenu, to su prije svega vojni zapovjednici. I oni kad imate u vojnoj situaciji nešto što ne ide u vašu korist, vi mijenjate nešto. Naprosto se prilagođavate da bi nastavili ostvarivati svoje ciljeve. Ovo je dio vojne doktrine Rusije, koja se pokazala i u Siriji kad Alep i Istočnu Gutu zapravo sravnili sa zemljom. Neselektivno. To i sada rade. Treba vjerovati da će prije nešto postići pregovorima, nego da Mariupolj polako doživljava sudbinu, sjećamo se Vukovara, nažalost slike su iste", kazao je Cvrtila.
Govorio je i o otporu Ukrajinaca. "Ni Rusi ni Zapad nisu očekivali otpor. Ali kad stavimo odnos snaga Rusija i branitelja bilo je i ranije očito da se neće tako brzo napredovati vojni prodori kao što su planirani. Da bi napali jednu zemlju, morate od nje najmanje pet puta više vojnika imati. Očito su se oni precijenili ili su obavještajno krivo procijenili situaciju u Ukrajini i nisu očekivali takav tip otpora. To pokazuje da moraju neke ciljeve promijenili. A 15 točaka koje je Kremlj objavio – očito da se neke stvari mijenjaju u perspektivama. Ako se nastavi iscrpljujući rat, on će imati sve više posljedica u samoj Rusiji. Neizvjesno je kako će sve skupa završiti. Bolje je u ovom trenutku završiti pa nešto proglasiti kao svoju pobjedu", kazao je.
Izravni dogovor Putina i Zelenskog
Komentirao je i nacrt mirovnog sporazuma u 15 točaka koje je objavio Kremlj. "On je malo reterirao od onog što je na početku rekao. Rekao je da je nacifikacija, pa demilitarizacija… Sad denacifikaciju više nitko ne spominje. Demilitarizaciju znači da ste porazili vojsku i potpuno je razoružali. Sada se govori o tome da ne bi bilo stranih vojnih baza, da ne bi bila naoružana oružjem koje bi bilo prijetnja Rusiji, ono što su stavili je njihova polazna pozicija", kazao je Cvrtila te dodao:
"S time da ne spominju Krim jer kažu da je to njihov. Ukrajinska strana već je najavila da bi mogla prihvatiti izjavu o neutralnosti Donbasa ili nešto što bi davalo jamstva da se sljedećih nekoliko godina ne bi mijenjalo u smislu priključenja nekakvim vojnim savezima. Vojna neutralnost u svakom slučaju".
Smatra da je bolje da se postigne izravni dogovor Putina i Zelenskog, bez američkog predsjednika Joea Bidena. "Mislim da je bolje sada da pregovaraju predsjednik Rusije i Ukrajine. Mi s naših prostora imamo, nažalost, kada je SAD nametnuo mir s modelom kriznog menadžmenta u BIH, koji danas izaziva velike prijepore, zaustavio je rat ali nije uspostavio trajni mir. Bolje je zato da njih dvojica razgovaraju, a ne da se netko miješa, pogotovo ne SAD", kazao je Cvrtila.
'Ta granica neće se prijeći'
Za kraj je komentirao i ukrajinski zahtjev o zatvaranju zračnog prostora nad Ukrajinom. "Iz vojno strateškog pogleda da, bilo bi dobro, pomoglo bi Ukrajini. Ako gledamo interese Zapada, to bi izazvalo izravno miješanje u sukoba i ta granica neće se prijeći. Biden je nekoliko puta rekao da neće slati tamo američke vojnika, a siguran sam da ni jedna europska država ne bi zagovarala tako nešto jer se onda ide u izravni sukob s Rusijom", kazao je te dodao:
"Svi očekuju da će ukrajinska vojska ipak odraditi taj dio i da će se nakon ukrajinske pobjede ili neriješenog rezultata da će se ipak drugačije slagati karti u Europi. Jer izravno miješanje bi stvarno značilo širenje rata. EU podnijela je veliki teret, izbjeglice dolaze, očito pomaže u vojnom smislu i to je ključna karta, as u rukavu, da Ukrajina se ukrajinskoj vojsci pomogne i da ona na terenu odradi ono što Zapad u ovom trenutku ne može odraditi jer biti o bilo onda stvarno proširenje sukoba".
