Ekonomski analitičar Damir Novotny istaknuo je da su u jeku financijske krize koja pomalo nagriza domaće gospodarstvo nužna nova radna mjesta, jer su ona najveći pokretač ekonomije. U tome bi mogla pomoći i financijska sredstva Europske unije, koja će Hrvatskoj biti na raspolaganju, dijelom kao jeftini zajmovi, a dijelom kao bespovratna sredstva.
"Mnogi su bili sumnjičavi u Austriji, Nizozemskoj, pa i u Njemačkoj, oko toga smije li se EU zaduživati. Članice su se odlučile za snažniju zajedničku suradnju, i zajedničku fiskalnu politiku. Ovo su sredstva koja će moći biti alocirana prema privatnom sektoru, ali tu je i zdravstveni sustav koji će morati biti saniran. Kod nas tradicionalno zdravstveni sustav kreira manjkove koji se godinama akumuliraju, a ovaj je paket prvenstveno namijenjen privatnom sektoru", poručio je Novotny putem N1 televizije.
Ne baratamo dobro europskim fondovima
Dodao je da se u prvih sedam godina hrvatskog članstva u EU vidjelo da ne baratamo dobro fondovima. Smatra kako će za alokaciju sredstava u sljedećem razdoblju ključne biti domaće agencije.
"EU će dati smjernice u kojem smjeru želi vidjeti alokaciju. Hrvatska ekonomija je ranjiva jer nema snažan privatni sektor, nema onih sastavnica koje kreiraju i BDP i radna mjesta, kao što ima Poljska koja ima snažnu diverzificiranu ekonomsku strukturu, pa ih prošla kriza nije baš poremetila, a vjerojatno neće ni ova", uvjeren je Novotny.
Rekao je da Hrvatskoj nije nedostajalo novca, jer su se Vlada i građani stalno zaduživali. No to, prema njegovom mišljenju, u proteklih tridesetak godina nije bilo ekonomskog rasta. Dodao je da toni je utjecalo niti na blagostanje građana te da bi u sljedećem razdoblju trebali biti pažljivi, jer ako novac ode na projekte kojima se neće stvoriti nova radna mjesta, građani neće od uloženog novca imati nikakve koristi.
"Hrvatska vlada je velik novac usmjerila u zdravstveni i mirovinski sustav, gdje imamo ogromne manjkove koji se mjere u desecima milijardi eura, jer se dosadašnje vlade nisu okretale stvaranju novih radnih mjesta. Mi imamo i najnižu razinu zaposlenosti u Uniji. Prosjek u EU je 73 posto zaposlenosti radno aktivnog stanovništva, a kod nas je to 62 posto radno aktivnog stanovništva. Ako se novac uloži samo u sanaciju ta dva sustava, opet ćemo imati dugogodišnju stagnaciju", smatra Novotny, te dodaje kako Europska komisija daje naglasak stvaranju programa koji privlače investitore.
Stagnacija prije epidemije
Naglasio je kako je ekonomska stagnacija započela i prije epidemije koronavirusa, uglavnom zbog oslanjanja na turizam i ekonomski sektor te jačanje domaće potrošnje.
"Učinci poreznog rasterećenja rezultirali su domaćom potrošnjom i potražnjom, a to nije dovoljno za dugoročan razvoj. Potrebne su investicije, a kod nas tek 30 posto jedinica lokalne samouprave ima kvalitetne takve programe. Turizam i ekonomski sektor ne mogu više biti pokretači. Ekonomska struktura je takva kakvom smo je napravili u zadnja dva desetljeća", rekao je Novotny.
Osvrnuo se Novotny i na nedavne teške optužbe o izdaji nacionalnih interesa zbog prodaje nafte Mađarskoj. Smatra da vraćanje INA-e hrvatskoj ne bi donio dobar tok novca.
"Cijela energetska scena se bitno promijenila, Njemačka nema domaćih rafinerija, nema naftnu industriju. Naša fascinacija INA-om je proistekla iz prošlosti, kada je INA bila naša najvažnija kompanija. No danas to nije više tako, oni distribuiraju naftne derivate, oni su trgovačka firma, a imaju dvije rafinerije od kojih je jedna zapuštena, a jedna se obnavlja. Priča o prodaji hrvatske nafte nekome van zemlje je besmislena. INA-u se treba dekomponirati. Hrvatska ima određene količine nafte i plina, ali ne dovoljno za svoje potrebe. Osim toga, imamo zastarjele rafinerijske sustave i pitanje je koliko bi modernizacija bila isplativa, kada u Mađarskoj i Austriji imamo moderne rafinerije", kazao je Novotny.
