Broj kupoprodaja nekretnina pada, ali cijene nastavljaju. Hrvatska je po tome prva u Europi, pokazuju podaci Ministarstva graditeljstva koje istovremeno upozorava na previše praznih stanova.
Zgrade, naime, niču na svakom koraku, a rastu i cijene. S 13 posto rasta u drugom kvartalu ove godine Hrvatska je prva u Europskoj uniji.
"Cijene bilježe rast kod svih tipova nekretnina na nacionalnoj razini, iznimka su građevinska zemljišta, tu su cijene nepromijenjene u odnosu na 2021. godinu", kaže Ivana Rašić, predstojnica Odjela za regionalni razvoj s Ekonomskog instituta u Zagrebu.
Plaće kaskaju za cijenama nekretnina
Rast cijena nekretnina još od 2015. ne prati rast plaća. Brojne građane to ljuti.
"Cijene su nerealne u odnosu na primanja i standarde. Ja sam u inozemstvu devet godina i cijene su se skoro izjednačile, ako ovdje nisu i skuplje", govori za RTL Tea iz Zagreba.
"Ljudi neće moću kupovati nekretnine bez obzira na to što uglavnom ljudi koji kupuju ovdje su iz Dalmacije, zarade na iznajmljivanju i tu kupe što je u redu, ali to jednom mora prestati", smatra Robert.
"I kod nas u Osijeku je bio stan do prije osam-devet mjeseci po 1050-1050 eura, a sada je prešlo 2000 eura. To je nemoguće kupiti", kaže Zvonko iz Donjeg Miholjca.
Do pada cijena u većim gradovima neće doći
Hoće li doći do pada cijena, raspravljalo se na stručnom skupu Tržište nekretnina 2024.: trendovi i financiranje kupnje. Zaključak je isto tako da kreditiranje kamatne stope više neće rasti toliko, ali da cijene stanova neće padati. Suorganizator skupa Vjeko Peretić ističe da su cijene u stagnaciji i da se ne očekuje drastičan pad pa o novogradnji, osobito u većim gradovima, brojni mogu samo sanjati.
Član Uprave tvrtke za izgradnju stambeno-poslovnih nekretnina Marin Štenglin vjeruje da će cijene na nekim neatraktivnim lokacijama možda i pasti, ali za očekivati je da će i dalje rasti. "Ali ne jednakim tempom kao do sada", objašnjava i dodaje da je razlog tome premalo nekretnina na tržištu.
Čak 58.000 stanova prazno
Državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir upozorava da točnih podataka o broju nekretnina nema, pa su pomoć zatražili od HEP-a. Samo u Zagrebu imaju evidentirano 372 tisuće brojila u stanovima i kućama. Od toga 58 tisuća nema promet električne energije pa se može smatrati da je stan prazan.
"Taman da je i greška 50 posto, mi imamo 20-30 tisuća stanova koji se ne koriste. Slična situacija je u svim ostalim većim gradovima", kaže.
Oko 10 posto stambenog fonda je prazno pa bi taj problem trebala riješiti Vladina stambena strategija. Do tada se u Hrvatskoj s prosječnom plaćom u Vukovaru mogu kupiti 22 kvadrata, u Zagrebu sedam, a u Splitu tek 4,3 kvadrata stana.
