80 kvadrata u zagrebačkom Dupcu. Zgrada stara 23 godine. Cijena 220 tisuća eura. Prije pola godine ovaj stan prodao bi se u roku od tjedan dana, danas svog kupca čeka već četiri mjeseca. Prodavatelji, kaže agentica novost na tržištu ne prihvaćaju tako lako.
"Ovaj stan do prije pola godine je bilo i realno očekivati do 2600 eura. Ono što sada imamo je da je ovaj stan i dalje 2600 eura na tržištu, no kupac se po toj cijeni nije pojavio. Ponude koje su bile, bile su niže, ali vlasnici nisu bili spremni prihvatiti tu nižu ponudu", govori za Danas.hr Jelena Ivančić, agentica za nekretnine.
S druge strane, kupci više nisu spremni prihvatiti tako visoke cijene kvadrata, koje se unatoč slabijoj prodaji i dalje drže.
'Ni sami ne znamo što je realno'
"Više ni sami ne znamo što je realno. Do prije pola godine smo stan u tzv. limenci prodali za 3000 eura po kvadrantom metru, što je bilo u tom trenutku suludo – ali to je bio realan iznos koji je netko platio za limenku i zašto onda reći da je ovaj stan za 2600 eura preskup, samo se tržište ispuhalo i sada je stagnacija", dodaje Ivančić.
Interes za kupnju ne pada, no malo je onih koji žele pristati na trenutačne cijene na tržištu.
"Ako se to češće bude događalo, nadam se da će se stanodavci i ljudi koji prodaju nekretnine urazumiti i shvatiti da ljudi nemaju od kud", kaže Morana Jačmenica iz Zagreba.
"Cijena je skočila za 100 posto u roku od tri godine. Nema te inflacije, nema tog rasta troška koji može opravdati 100 postotni rast cijene nekretnine u tri godine na istoj lokaciji", kaže Draško Sablić iz Zagreba.
Pad broja prodaja
Nerealne cijene više se ne prihvaćaju, pa tako je u prvoj polovini godine Porezna uprava evidentirala gotovo 4500 prodanih stanova u Zagrebu, što je 1300 manje kupoprodaja nego u istom razdoblju lani.
POGLEDAJTE VIDEO: Padaju cijene, rastu plaće. Jesmo li zaista na pragu boljeg života? 'Dobro je da cijene ne rastu, ali...'
"Do velikog pada kakvog smo vidjeli u zadnjoj krizi definitivno neće doći", tvrdi Patrick Franolić, stručnjak za nekretnine.
Ali dodatnog rasta svakako neće biti. Hlađenje nekretninskog tržišta najviše će se osjeti na novogradnji – ovisno o lokaciji, cijene idu dolje od 5 do 10 posto.
"Novogradnja sada polako pada, nema to velikog dramatičnog pada. Nije usporedivo s krizom iz 2010. godine – međutim projiciramo da rasta cijena kod novogradnje nema", dodaje Franolić.
U međuvremenu, razlika između traženih i realiziranih cijena starogradnje sve je veća.
