Kad zapne prvi korak prema samostalnosti, ostaje snalaženje – između previsokih najamnina i nedostižnih kvadrata.

"Danas treba biti kreativan, od toga da se zaista raspituješ kod svih prijatelja je li nekom doslovno jučer se cimer preselio i ti ćeš uletjeti odmah drugi dan, pretražuje se po raznim portalima, društvenim mrežama, lijepe se oglasi na stup. Kupiti stan je gotovo nemoguće. Zbog pritiska da se ne zapostavi obrazovanje ili neki daljnji napredak u životu se prihvaćaju cijene koje nisu realne i tome se treba doskočiti", rekao je Marin Jan Capan, predsjednik Mreže mladih.

Država to planira učiniti putem ambicioznog plana. 

"Mi moramo izgraditi najmanje 10 i pol tisuća stambenih jedinica", rekao je Branko Bačić, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

I to do 2030. Konkretnije, plan je izgraditi oko dvije tisuće stanova u potpomognutim područjima, 200 - 300 obiteljskih kuća i osam tisuća stanova po cijeloj Hrvatskoj. 

Osigurano više od milijardu eura

"Jako bih se radovao kada bismo mi to uspjeli jer kroz cijeli program POS-a koji sad traje već 20-ak godina nismo uspjeli izgraditi 10 tisuća stanova", rekao je Gojko Bežovan, profesor socijalne politike na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Zbog čega se sustav mijenja - više se ne ograničava samo na proračun, već i sredstva Europske unije. Za realizaciju u roku osigurano je milijardu i dvjesto milijuna eura. 

"Usmjeravamo projektante da idu onim smjerom kojeg smo mi koristili u Glini i Petrinji dakle kada je u rekordnom vremenu izgrađeno 30 zgrada. Mi smo tamo dokazali da se može raditi brže, da se može dobiti projektna dokumentacija brže. To znači da se usmjeravaju projektanti na tipsku gradnju, modularnu, polu montažnu, montažnu", kaže Željko Uhlir, državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

GDJE JE GRANICA /

Koliko bi trebao koštati najam stana? '1000 eura! I iznajmljivači moraju od nečega živjeti'

Ministarstvo pokušava odgovoriti na dva problema.

"Dosadašnja državna gradnja je imala velikih problema u kvaliteti tih prostora", kaže profesor Bežovan.

"Manjak je ponuda građevinskih firmi, dakle i ako dođe sada do povećanja potražnje za njihovim uslugama vjerojatno će doći do povećanja cijena", rekao je Saša Perko, direktor građevinskog poduzeća.

O trošku gradnje ovisit će cijena stanova

"Trenutna cijena u POS-u je 2100 eura po metru kvadratnom, vidjet ćemo hoće li one ići gore ili dolje. Dali smo okvir za cijenu stana, s jedne strane da ona ne bi trebala biti manja od cijene gradnje, a s druge strane da ne bi trebala biti veća od medijalne prodajne cijene", rekao je državni tajnik Urlich.

Za jednu osobu predviđeno je 35 kvadrata, a dodatnih 10 za svaku sljedeću osobu, pri čemu ukupna površina ne smije prelaziti 120 kvadrata.

Kupnja će biti moguća na rate uz 10 % učešća, a ostatak se otplaćuje do 35 godina. Ako kupac već ima kredit za stan, prvo 20 godina otplaćuje banci, a zatim državi. Kada je riječ o najmu, on u potpomognutim područjima ostaje 36 centi po kvadratu, a izvan njih cijena najma s režijama neće prelaziti 30 posto kućnih prihoda. 

Primjerice za kućanstvo koje na mjesec raspolaže s 2500 eura, taj će iznos biti 750 eura. 

Stanovi se ne smiju prodavati ni iznajmljivati

Stanovi kupljeni po priuštivoj cijeni, ne smiju se prodavati ni iznajmljivati 35 godina. APN nadzire program, no kako izgradnja tek treba krenuti, a sigurno će i potrajati, do kraja godine kreće poziv vlasnicima praznih stanova za priuštivi najam. Ostaju porezne olakšice za mlađe od 45 godina. 

"Kad govorimo o priuštivom najmu i tih 600 tisuća jedinica koje su prazne i od kojih krećemo mi bismo bili sretni kada bismo aktivirali bar jedan posto", rekla je Jelena Bokun, savjetnica za odnose s javnošću u APN-u.

KAKO NA VRH LISTE?! /

Branko Bačić otkrio koji će biti kriteriji za dobivanje priuštivog najma

U Hrvatskoj nedostaje oko 230 tisuća stanova, najviše u studentskim gradovima. Gradnja priuštivih stanova neće značajno sniziti cijene u gradskim središtima, ističe agentica. 

"Najviše nedostaje tih stanova od 50 do 70 kvadrata. Ti će se priuštivi stanovi graditi oko prstena gradova.U gradu kupuju ljudi koji si to mogu priuštiti koji mogu dići veći kredit i tamo neće cijene padati. Kada govorimo o priuštivom stanovanju, mislimo na rubne dijelove grada", rekla je Jasmina Biliškov, vlasnica agencije za nekretnine.

Za zemljišta i sufinanciranje odgovorne su lokalne samouprave.

"Mi želimo do kraja mandata 600 stanova na četiri lokacije i plus ova peta, zapravo bi došli do nekih tisuću stanova na području Splita", rekao je gradonačelnik Splita, Tomislav Šuta.

Izmjena zakona

Država želi ubrzati gradnju priuštivih stanova pa mijenja i zakone o gradnji i prostornom uređenju. Uvodi se urbana komasacija i mogućnost gradnje na infrastrukturno opremljenom zemljištu, iako nije građevinsko. Gradovi moraju donijeti urbanistički plan u roku od tri godine, inače dozvolu daje Ministarstvo.

"Kad investitori grade na mjestima gdje nisu izrađeni Urbanistički planovi uređenja, to ne pridonosi priuštivom stanovanju, jer će se često raditi o luksuznim stanovima na dobrim lokacijama", priopćili su iz Grada Zagreba.

Iz Zagreba poručuju da se ovim izmjenama pogoduje investitorima, dok Grad sam gradi priuštive stanove. Upozorava i struka – ovakve mjere prestaju biti socijalna politika.

VRIJEME ODRICANJA /

Ako je prosječna plaća 1500, a rata kredita za stan 900 eura - kako Hrvati preživljavaju?!

"Zoniranje kao prostorna praksa pa to je napušteno, ne može se više zonirati prostor namjenski, a pogotovo ne za priuštivo stanovanje jer vi onda u stvari getoizirate ljude", kaže Nikola Bašić, predsjednik Znanstvenog vijeća za turizam i prostor Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Ministar Bačić im poručuje jedno: 'neka pročitaju zakon'.

Ako bude usvojen - reformski paket na snagu stupa s idućom godinom, a bez njega, upozorava ministar, nema ni priuštivog stanovanja. 

Cijene stanova 

Stanovi koji su predviđeni za samce, veličine oko 30 kvadrata, koštali bi oko 2000 eura po kvadratu. Naravno, ako bi cijena gradnje bila viša, rasla bi i sama cijena stana, odnosno ona bi varirala između 70 i 90 tisuća eura. 

Novi bi stanovi trebali stabilizirati cijene na tržištu, ali nadležni ostaju oprezni i nadaju se barem stagnaciji. 

O svemu smo razgovarali smo s agentom za prodaju nekretnina, Mislavom Krištom.

Može li izgradnja 10 i pol tisuća stambenih jedinica značajnije utjecati na tržište nekretninama?

Rekao bih da će to primarno ovisiti o dinamici izgradnje takvih stanova. Dakle, ako država u relativno kratkom roku uspije na tržište staviti veći dio takvih stanova u ponudu, onda možemo pričati o potencijalnoj stabilizaciji cijena. Za sada je situacija da je potražnja znatno veća od ponude i nažalost ne možemo pričati o značajnoj korekciji cijena. 

Koliko je kod vas mladih kupaca i kakve su njihove realne financijske mogućnosti?

S jedne strane imamo kupce koji se mogu osloniti na svoju obitelj i oni su nešto fleksibilniji u odabiru stana i mogu si priuštiti nekretninu. S druge strane imamo velik broj mladih ljudi koji nisu u takvoj situaciji pa su primorani raditi određene kompromise, bilo u vidu lokacije stana, površine, sobnosti ili stupnja uređenosti stana. Takva će vrsta kupaca biti netko tko će definitivno tražiti ovakve potpore.

Koliko kupaca dolazi s gotovinom?

Ovisi. Veći je kontingent onih koji kupuju putem kredita, pogotovo ako se ne mogu osloniti na roditelje ili ako nemaju neku ušteđevinu.

Građevinski sektor se brine tko će graditi te priuštive stanove. Brine li vas tko će graditi te komercijalne stanove, može li se gradnja usporiti?

Građevinarima je definitivno zanimljivije graditi komercijalne stanove jer tu mogu više zaraditi nego da grade, recimo, priuštive stanove za državu. Ono što bih tu definitivno istaknuo je da se većina građevinara odluči graditi priuštive stanove, to može dovesti do toga da će i dalje faliti ili se dodatno produbiti manjak novogradnje, odnosno komercijalnih nekretnina u gradu. To posljedično neće dovesti do smanjenja cijene, nego do povećanja.