Spomendan je blaženog Alojzija Stepinca, zagrebačkog biskupa i kardinala, koji je preminuo na današnji dan 1960. godine u rodnom mu Krašiću. Pogledi na lik i djelo Alojzija Stepinca već godinama stvaraju razdor između Katoličke crkve u Hrvatskoj i Srpske pravoslavne crkve, a ti su odnosi, kako se čini, u posljednje vrijeme sve lošiji.
Godinu i pol dana prošlo je od završetka rada mješovite komisije Biskupske konferencije i Srpske pravoslavne crkve o kardinalu Stepincu. Na šest sastanaka nisu ni za milimetar približili svoja dijametralno suprotstavljena stajališta. U međuvremenu se odnosi jesu pogoršali. Upravo je danas objavljeno pismo koje je KBH poslala patrijarhu Irineju u kojem ga optužuju za širenje mržnje. Nakon toga stigle su još neke izjave visokih dužnosnika Srpske pravoslavne crkve u kojima se hrvatske biskupe optužuje za ustašluke.
Ovu je temu u emisiji RTL Danas komentirao povjesničar sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Hrvoje Klasić.
"Mislim da dijalog, unatoč svim oštrim tonovima postoji konstantno. Postojao je i nakon pisma. Sve ovo zapravo upućuje na nešto drugo. Čini mi se da su i jedna i druga vjerska zajednica i vodstvo spremni više čistiti u tuđem dvorištu nego u vlastitom dvorištu. Smeta ih nepravda, smetaju im laži i određene ocjene ali kad to izgovori netko drugi. Nema spora da je i od strane Srpske pravoslavne crkve, nekih svećenika pa čak i patrijarha, da su dolazile neprimjerene izjave, ali s druge strane, volio bih vidjeti onoga u Katoličkoj crkvi koji bi mogao baciti kamen prvi", kazao je Klasić.
Krajem prošlog mjeseca na zagrebačkoj Katedrali bio je postavljen veliki transparent, povodom dana sjećanja na holokaust, kardinal Bozanić održao je govor u kojem je osudio strahote Jasenovca. Mnogi su rekli kako je to iskorak u pravom smjeru.
Povjesničar Klasić je tada povukao paralelu između tog istupa i istupa kardinala Stepinca. Objašnjavajući što je konkretno mislio kazao je: "Nikad nije kasno i nikad nije previše pozivanja na osudu zločina i na osudu zločinaca".
"Meni je zasmetala jedna stvar. Kardinal Bozanić, kada je govorio nije izrijekom osuđivao ustaše i Nezavisnu državu Hrvatsku, a mislim da to treba itekako u ovom društvu danas reći jer još uvijek postoje dvosmislene informacije o tome tko su oni bili. Za neke su ispali patrioti, a NDH ostvarenje sna. Mislim da je trebalo izrijekom reći", kaže Klasić.
Dodao je kako je to usporedio sa Stepincem jer je i on za vrijeme rata često kritizirao rasizam, često je osuđivao zločine, ali nikada u javnom nastupu nije osudio ustaški pokret kao ni Nezavisnu državu Hrvatsku.
"Ono što me posebno zasmetalo je činjenica da je Bozanić, kao i Stepinac, što nije, da su utjecali na svoje svećenike. Da su im rekli: gledajte, nije dobro ovih dana, godina, održavati promocije filmova o Jasenovcu kojima se negira holokaust, promovirati knjige onih koji revidiraju i negiraju holokaust, da se održavaju simpoziji kojima se isto to negira. Postavlja se pitanje: u čije ime zapravo govori kardinal?", ustvrdio je povjesničar.
Srpsku pravoslavnu crkvu se traži mišljenje
Odluka o kanonizaciji Stepinca je na Papi Franji, govoreći o izgledima donošenja takve odluke povjesničar Klasić je kazao je kako u tom slučaju nije sve potpuno jasno, no to ne navodi na zaključak da se takvo što neće dogoditi. To je stvar Katoličke crkve, dodao je.
"To sad već traje jako dugo. Sljedeće će godine biti 60 godina od smrti kardinala Stepinca. Moram podsjetiti da je u slučaju Ivana Pavla II prošlo manje od 10 godina od smrti do proglašenja svetim. Ili primjer Majke Tereze, manje od 20 godina. Mislim da je sama činjenica da je osnovana jedna mješovita komisija je već zanimljiva jer nema pravila kojim bi se nekog proglasilo svetim, a u kojem piše da se za mišljenje mora pitati Srpsku pravoslavu crkvu", zaključuje Klasić.
