Od 1. siječnja obiteljska mirovina će biti 10 posto veća, a udovice i udovci će moći odabrati i mogućnost da primaju svoju mirovinu te najviše 20.8 posto mirovine pokojnog supružnika. Najvažnije su to izmjene Zakona o obiteljskim mirovinama, koje će Vlada predstaviti u četvrtak, piše Jutarnji.
Dosad su obiteljski umirovljenici, odnosno u 93 posto slučajeva udovice, mogli jedino odreći se svoje mirovine i uzeti 70 posto supružnikove. Sad imaju pravo birati između 77 posto iznosa mirovine pokojnog partnera ili primanje vlastite mirovine i 27 posto pokojnikove.
Taj bi se model najviše isplatio onim čije su mirovine veće ili jednake onima pokojnih supružnika, jer su dosad mogli samo zadržati vlastitu mirovinu, ali bez dodatka. Sad mogu zadržati svoju mirovinu i dobiti najviše 20,8 posto pokojnikove. Novi će model biti najmanje isplativ onima čiji su supružnici imali značajno veću mirovinu od njih, jer im je obiteljska mirovina od 77 posto puno isplativija od druge opcije.
Ipak, u cijeloj se priči spominje 20,8 i 27 posto dodatka na mirovinu. Objašnjenje leži u izmjenama Zakona kojima je propisan najmanji i najveći iznos dodatka. Najmanji iznos je 219,39 kuna i on ne može biti viši od 50 posto obiteljske mirovine. Najveći mogući zbroj mirovine i dodatka dijela osobne mirovine ne smije prelaziti 5850,40 kuna.
Nisu ni Hrelju ispoštovali
Promjena modela obiteljskih mirovina plod je dogovora saborskog zastupnika HSU-a Silvana Hrelje i HDZ-a. No, spomenuti postoci su puno manji od prvotno najavljenih. Ideja je bila da dodaci na mirovinu idu i do 50 posto, ovisno o tome koliko je pokojnik koristio svoju mirovinu. No, sad je sve svedeno na 27 posto.
U prvoj godini primjene, novi model obiteljskih mirovina obuhvatit će oko 155.200 korisnika, za što je Vlada spremna izdvojiti 1,2 milijarde kuna. Već 2024. ukupni se iznos penje na 1,4 milijarde kuna, a godinu poslije na 1,7 milijardi. Time je obuhvaćeno i postupno povećanje minimalne mirovine za 1,5 posto u 2023. te još 1,5 posto u 2025. godini. To povećanje obuhvaća još 287.397 umirovljenika.
Uz to, povećavaju se i mirovine za dva člana obitelji s 80 na 88 posto, a za više članova s 90 na 100 posto, čime je zahvaćeno oko 136.385 osoba. Uvjeti za ovu vrstu mirovine su da preživjela osoba ima 65 ili više godine, da je jedini korisnik obiteljske mirovine te da joj ona ne prelazi spomenuti iznos od 5850,40 kuna.
Izmjenama Zakona još se od ovrhe izuzimaju obiteljske mirovine koje koriste djeca preminulih osoba, a omogućen je i rad vatrogasaca uz mirovinu do pola radnog vremena ili uz pola mirovine na puno radno vrijeme.
Kritike Sindikata
Inače, obiteljsku mirovinu trenutno prima 213.255 osoba, odnosno 19 posto svih umirovljenika. Ona u prosjeku iznosi 2458 kuna, što je 32,32 posto udjela u prosječnoj neto plaći. Prosječni primatelj obiteljske mirovine je najčešće udovica starija od 72 godine i s 28 godina staža.
"Ovo je socijalan i pravičan kompromis do kojega je bio dosta težak put", poručuje Hrelja.
No, morat će se suočiti s kritikama, poglavito Sindikata umirovljenika Hrvatske, iz kojeg najavljuju kako će se kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe boriti za dodatno poboljšanje ovog modela obiteljskih mirovina.
"Otpočetka smo se protivili tom modelu. Prvi stup mora biti temeljen na solidarnosti i socijalnim kriterijima, a ovo što Hrelja nudi je liberalni pristup. Pozdravljamo povećanje obiteljskih mirovina za 10 posto, ali nije se ispunilo obećanje o razmatranju najboljeg modela", poručila je predsjednica SUH-a, Jasna Petrović.
