Zbog podizanja trošarina, a posljedično i porasta cijena cigareta i duhana, duhanska industrija je upozoravala kako će porasti sivo tržište i distribucijski prekogranični kanali koje će država teško moći kontrolirati. Opskrbu jeftinijim cigaretama iz susjednih zemalja, napose Srbije te Bosne i Hercegovine, ove je godine uglavnom zaustavila epidemija koronavirusa, odnosno epidemiološki nametnute restrikcije u putovanjima. No, uskoro će to omesti novi propisi.
Naime, svaki će putnik od 15. listopada pri ulasku u Hrvatsku moći bez plaćanja PDV-a i trošarine unijeti najviše dvije kutije cigareta, umjesto dosadašnjih 10 ili cijele šteke. Isto vrijedi i za duhan, koji će se bez naplate nameta moći unijeti u količini od svega 50 grama. Uz to, suzit će se i limiti za takozvane male pošiljke nekomercijalnog značaja, piše Poslovni dnevnik.
Dio je to predloženih izmjena Pravilnika o oslobođenju od PDV-a i trošarine za robu uvezenu u osobnoj prtljazi osoba koje putuju iz trećih država (izvan EU-a) te za robu uvezenu kao mala pošiljka nekomercijalnog značaja, koje su prošlog tjedna puštene u javnu raspravu. Fokus izmjena su upravo duhanski proizvodi, s time da je od količinskih smanjenja izuzet zračni promet. Uz to, predviđa se i dopuna Pravilnika kojom bi se odredilo da maksimalne količine sedam specificiranih duhanskih prerađevina i proizvoda predstavljaju 100 posto sveukupne količine dopuštene za prijenos preko granice.
"U slučaju svakog pojedinog putnika oslobođenje može primijeniti na bilo koju kombinaciju proizvoda pod uvjetom da sveukupni postotak iskorištenih pojedinih odobrenih količina na prelazi 100 posto", pojašnjava se u prijedlogu izmjena.
Pola milijarde kuna odlazi u vjetar
Makar to zvuči kao još jedna nepotrebna gnjavaža putnika na granicama, financijski efekti koje nova pravila donose, nisu baš tako bezazleni. Naime, procjenjuje se kako godišnja potrošnja cigareta u Hrvatskoj premašuje 300 milijuna kutija, a računa se da oko sedam posto te brojke otpada na neoporezive cigarete bez markice ili najčešće s markicom BiH. Kod duhana, čija je potrošnja posljednjih godina znatno porasla, udio neoporezive potrošnje je znatno veći, a ukupno to dovodi do barem 500 ili 600 milijuna kuna godišnje koje siva zona izbije iz državnog proračuna.
Iako se procjenjuje da je incidencija pušenja u Hrvatskoj u posljednje vrijeme smanjena, prihodi države su u proteklih pet godina rasli, ponajprije zbog poskupljenja i povećanja trošarina na duhanske proizvode. Tako je država lani na duhanskim proizvodima zaradila 5,11 milijardi kuna, a trošarinama je više uprihodila samo od naftnih derivata. Ako se trošarinama doda i PDV na prosječnu cijenu od 16,50 do 18 kuna po kutiji, država ugrubo ubire oko 6,5 milijardi kuna ili gotovo osam posto od ukupnih poreznih prihoda u proračunu.
S obzirom na to da procjene pokazuju da siva zona svake godine državi izbije više od pola milijarde kuna, ispada da bi zahvaćanje samo četvrtine neoporezivih kanala unosa u zemlju, značilo od 100 do 150 milijuna kuna više u državnoj blagajni. O koliko se novcu radi govori i usporedba da bi ukupan efekt najavljenog poreznog rasterećenja dobiti malih i mikrotvrtki smanjenjem porezne stope sa 12 na 10 posto trebao iznositi oko 125 milijuna kuna.
Smanjenje proračunskog deficita
Kod ovakvih izmjena stvari se najčešće sagledavaju kroz interese i pozicije glavnih igrača na tržištu, iako je tu prisutan i socijalni aspekt. Tako su u dijelu poslovnih krugova ove izmjene povezane sa sudbinom proizvodnje Tvornice duhana Rovinj. No, možda je ipak izravnija veza izmjena Pravilnika i izmjena Zakona o PDV-u, koje su u ovom trenutku također u javnoj raspravi. Radi se o usklađivanju s europskim direktivama, a njima se predviđa i ukidanje oslobođenja od plaćanja PDV-a za male pošiljke uvezene u EU vrijednosti manje od 22 eura.
No, neovisno o povodu, izmjene Pravilnika o oslobođenju od PDV-a i trošarine za robu uvezenu u osobnoj prtljazi osoba koje putuju iz trećih država te za robu uvezenu kao mala pošiljka nekomercijalnog značaja i Zakona o PDV-u trebale bi rezultirati povećanim prihodima u državnu blagajnu i smanjenjem deficita. Uz najavljena porezna rasterećenja, državni financijaši će nastojati širiti poreznu bazu gdje god je moguće.
