Gošća RTL Danas bila je predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koje je krenulo istraživati gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića.
S Natašom Novaković razgovarao je RTL-ov Goran Latković.
Otvorili ste predmet protiv Tomaševića. Je li to politički motivirano kao što neki danas tvrde?
Naravno da nije. Činjenica jest da mi jesmo otvorili predmet. Nismo pokrenuli postupak, otvorili smo predmet, kao i masu puta do sada. Radi se o povredi članka koje je povjerenstvo još 2018. zauzelo stav, radi se o postupcima koje od 2018. vodimo, koji su neki meritorno odlučeni već, imamo 15 odluka i zapravo se ne radi o nikakvoj novini.
Predmet je otvoren, ali vi tek trebate odlučiti hoćete li pokrenuti postupak.
Tako je.
Postoje tri zakona. Dva zakona kažu da ili gradonačelnik ili skupština mogu imenovati predsjednika uprave, a vaš zakon kaže da treba postojati prijedlog predstavničkog tijela.
Tako je. Zapravo ne postoji kolizija našeg zakona s nekim drugim zakonom. Postoji Zakon o lokalnoj samupravi i Zakon o trgovačkim društvima koji se bave načinom na koji se imenuje, što je u redu. Naš zakon se bavi predlaganjem dakle da treba imati prethodni prijedlog. To nema nikakve veze, niti derogira niti stavlja u ne znam koju poziciju druge zakone. Naprosto naš zakon kaže da je trebalo prethodno mišljenje. I to je to.
Dakle, skupština je trebala po vama...
Ne po nama. To je dakle članak zakona koji je nedvojben, koji je takav, koji je u zakonu. Povjerenstvo nije tijelo koje može reći, ha, gledajte, ovaj članak je možda i besmislen, pa ga mi nećemo poštovati. Dakle, članak je tu, nigdje nije u koliziji s drugim zakonom, od 2018. godine mi ga provodimo i ja doista ne vidim gdje bi tu trebao biti problem.
Možda, da budemo slikovitiji, to je kao s izborom predsjednika Vrhovnog suda.
Tako je. Jedno tijelo ima ovlasti predlaganja, drugo tijelo ima ovlasti imenovanja. To su, dakle, dvije različite nadležnosti unutar procesa imenovanja.
Na isti način je 2015. imenovana Ana Stojić Deban, gradonačelnik Bandić ju je tada imenovao. Postupka nije bilo.
Ja 2015. nisam bila u Povjerenstvu. Povjerenstvo je u bivšem sastavu imalo 2013. mišljenje da postoji kolizija sa zakonima. Međutim, to su već 2014. promijenili, pa više nije bilo kolizije sa zakonima, nego u mišljenjima iz 2014. stoji da dužnosnik nije dužan držati se prijedloga, dakle da prijedlog postoji, ali ga se nije dužan držati. 2018. dolazi novo povjerenstvo, odmah stavljamo to na stol, donosimo mišljenje koje je drugačije od prethodnog mišljenja bivšeg povjerenstva. I od 2018. u kontinuitetu se tako ponašamo.
Je li možda prošli saziv povjerenstva onda možda nije poštivao Zakon o sukobu interesa?
Ne bih tako daleko išla. Imali su svoje mišljenje oko kojeg smo nas pet sjeli i donijeli odluku da ćemo drugačije.
Peđa Grbin je rekao da ste vi već predložili da se u tom zakonu izbriše taj sporni članak 15, upravo na temelju kojega sad pokrećete postupak.
Da. Mi smo predložili da se iz našeg zakona makne, jer se čini da kao prvo nije logično da bude u našem zakonu, taj članak ne pripada tu. On možda treba biti, ali negdje drugdje, u našem zakonu ne. I mi to doista predlažemo, već dugo predlažemo da se makne. Mi predlažemo i neke druge članke da se maknu, ali mi kao povjerenstvo uopće nismo u poziciji da proputujemo da li neki članak mi možemo primjenjivati ili ne dok je zakon na snazi.
Tomašević je rekao da im je bilo hitno. Komplicira li takva zakonska postavka cijeli proces imenovanja?
Vjerojatno da. Ali sutra će biti konstituirajuća sjednica (Gradske skupštine). Dakle, dva dana gore, dolje. Ne čini mi se to kao neki veliki problem da se i ta procedura kakva je propisana zakonom, i poštuje.
Dakle, možete li još jednom reći i odgovoriti, mnogi prigovaraju da je ovo bila politička odluka.
Zašto? Znači li to da bi onda svaki postupak koje povjerenstvo otvori, a hvala Bogu puno smo ih otvorili, bio politički? Ne! Ja doista ne mogu zamisliti da bismo mi kao povjerenstvo trebali ignorirati naslove od dva centimetra u novinama u kojima piše da je imenovana uprava, a mi znamo da je to povreda članka 15, odnosno presumiramo da postoji povreda članka 15 zato što Skupština još nije osnovana. Ako Skupština nije imala konstituirajuću sjednicu, onda ti zvoni na uzbunu, OK, možda je to članak 15. Da, otvorit ćemo predmet, ispitat ćemo. Možda postoji nešto. Ali, mislim da bi bilo potpuno van zakona da se mi ne držimo zakona. Zar ne?
Koliko će vam sad trebati da to ispitate? Tu ne bi trebalo puno dokumentacije.
Već sam danas napisala dopis koji će ići prema instituciji koja nam je dužna odgovoriti. Kada dobijemo dokumentaciju, mi ćemo taj predmet staviti na sjednicu povjerenstva kao i sve druge predmete.
