Pejčinović Burić je rekla da bi izdvojila Srbiju kao susjednu zemlju s kojom Hrvatska ima najviše pitanja i najsloženije odnose. Po njezinim riječima, dobro je da je Srbiji ostalo još deset otvorenih poglavlja za članstvo u EU-u jer će određeni procesi unutar tih poglavlja utjecati i na odnose Hrvatske sa Srbijom.
"Imamo indicije da se može ponovno razgovarati. Ostaje i pitanje regionalne jurisdikcije koju je Srbija preuzela. Mislimo da je taj zakon jedan hibrid između raznih mogućih zakona koje postoje u tom smislu. On je dosta upitan i štetan u vidu regionalne suradnje i mislimo da treba razgovarati o tome da se on stavi izvan snage ili da se njegove odredbe promjene", kazala je.
"Pitanje nestalih i zatočenih jedno je od prvih koje treba staviti na dnevni red. Druga su pitanja vezana za granicu, a uskoro ćemo na vladi formirati komisiju za granice", najavila je ministrica.
Što se tiče Slovenije, Hrvatska želi dobre odnose s tom susjednom zemljom, ali se pitanje granice mora riješiti.
Glede najave Stalnog arbitražnog suda u Den Haagu da će 29. lipnja objaviti odluku o morskoj granici sa Slovenijom, ministrica je podsjetila da je RH izašla iz arbitraže 2015. jer je Slovenija jako kompromitirala sporazum.
"On za nas ne postoji i svi su o tome obaviješteni. Prema Bečkoj konvenciji napravili smo sve da izađemo iz tog sporazuma i on se ne može prisilno primijeniti", rekla je ministrica komentirajući na neke slovenske najave da Hrvate treba prisiliti na sporazum.
Kontinuitet u vanjskoj politici
Pejčinović Burić je kazala da se nastavlja vanjska politika kontinuiteta te da sva važna pitanja ostaju ista. Ona uključuju odnose s užim susjedstvom, ponajprije s Bosnom i Hercegovinom, potom jačanje afirmacije na dva dodatna identiteta: srednjoeuropsku, kroz Inicijativu tri mora te Višegradsku skupinu plus, kao i brigu o Hrvatima izvan domovine te djelovanje u okviru NATO saveza i EU-a.
Što se tiče položaja Hrvata u BiH, oni su od rata možda u najtežem položaju dosad, ocijenila je.
"Mislilo se, kada se potpisivao Daytonski sporazum, da će se zaustaviti rat i da će se osigurati da zemlja profunkcionira kao stabilna moderna zemlja. No proces se okrenuo i nije ispalo kako se zamislilo", rekla je ministrica.
Broj Hrvata je manji nego prije rata te zapravo nisu u stanju u punoj mjeri uživati demokratska prava, kazala je ona i naglasila da je važno i kroz njegovanje jezika čuvati hrvatski identitet.
Pejčinović Burić kao gošća 10. srpnja odlazi u Budimpeštu na sastanak skupine Višegrad plus.
"Mislim da je jako važno raditi sa zemljama srednjoeuropske dimenzije koja se temelji na jačanju povezivosti, energetskoj i infrastrukture", rekla je.
Komentirala je i početak pregovora o izlasku Britanije iz Europske unije.
"Pregovori o izlasku Velike Britanije iz Europske unije su krenuli, a dogovor je da mjesečni ritam pregovora bude intenzivan i da se unutar mjesec dana obrađuju razne teme, te da se fazno, svakih mjesec dana, izvještava ministre o tome u kojoj su fazi pregovori i do kuda se s njima došlo", rekla je ministrica.
"Iako imamo relativno mali broj građana, svega par tisuća koji živi u Velikoj Britaniji dužnost nam je osigurati slobodno kretanje Hrvata prema toj zemlji", izjavila je.
