Državni zavod za statistiku jesenas je promijenio svoj način praćenja zaposlenosti. To je dovelo do drugačijih brojki, pa je po novoj metodologiji ispalo da je u zemlji zaposleno čak 130.000 ljudi više nego po ranijoj metodologiji. Zavod će sad izmijeniti i praćenje podataka o plaćama. Dok će se u siječnju i veljači objaviti podaci za posljednja dva mjeseca prošle godine, u ožujku će biti javno dostupni i podaci za siječanj ove godine po novoj metodologiji.
Čelnici DZS-a već su najavili kako će prosječne brojke o bruto i neto plaćama sadržavati i plaće onih koji rade na nepuno radno vrijeme. To, u prijevodu, znači da će se plaće onih koji rade najmanje 80 sati mjesečno preračunavati kao da rade puno radno vrijeme. Tako će na iznos prosječne plaće u državi utjecati i zarade umirovljenika zaposlenih na pola radnog vremena, ali i svih drugih koji ne rade osam sati dnevno, piše Večernji.
Zaseban stupac za naknade
Iz Porezne su uprave još ranije predložili da u izračun prosječnih plaća uđu i neoporezive naknade, no u DZS-u su to odbili jer se to ne slaže s metodologijom Eurostata, koja u obzir uzima samo oporezive primitke. U Hrvatskoj postoji 71 neoporeziva naknada, a statističari će početi pratiti i svakog mjeseca izvještavati o visini deset najčešćih. One će se prikazivati u posebnom stupcu, uz prosječnu bruto i neto plaću, pa će se moći pratiti njihovo kretanje i utjecaj na plaću. Među neoporezive naknade, primjerice, spadaju topli obrok, za kojeg svaki radnik može dobiti paušalno 5000 kuna godišnje; bonus od 5000 kuna godišnje; smještaj radnika; troškovi vrtića za djecu zaposlenih...
Praćenje korištenja poreznih olakšica
Neoporezive naknade pratit će se i prema djelatnostima, pa će biti moguće vidjeti kako poslodavci koriste porezne olakšice. Kad bi tvrtke koristile sve olakšice koje imaju na raspolaganju, visina isplaćenih neoporezivih naknada dostigla bi vrijednost dviju prosječnih mjesečnih plaća.
Izdvajanje neoporezivih naknada neće bitnije narušiti postojeća socijalna prava, čija je visina određena iznosom prosječne plaće. U DZS-u najavljuju da će od sljedeće godine objavljivati i statistike vezane uz visinu plaća po gradovima i županijama, a planiraju i praćenje primanja zaposlenih u obrtu, jer njihove plaće sada ne ulaze u državni prosjek.