Rezultate je objavio Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK), a uzima u obzir 342 kriterija (statističke podatke iz 2015. godine i mišljenje gospodarstvenika).
Nova radna mjesta
Premda se bivša Vlada rado hvali kako je gospodarstvo ostavila u zamahu, podaci o njegovoj konkuretnosti ne upućuju na osobit napredak.
Ivica Mudrinić, predsjednik NVK-a, kaže da smo, unatoč boljoj ukupnoj ocjeni i dalje čvrsto pri dnu ljestvice, te najslabiji od svih novih članica Europske unije.
"Stoga je nužno potrebno da se pokrenu procesi koji će poboljšati našu poziciju na ljestvici konkurentnosti i time stvoriti preduvjete za pokretanje investicija i stvaranje novih radnih mjesta", rekao je Mudrinić.
Dva poboljšanja
Na razini 20 indeksa konkurentnosti vidljiva su dva poboljšanja: kod cijena, zbog vrlo niske inflacije i pada cijena najma stanova, i društvenog okruženja, uslijed povoljnih pokazatelja spolne ravnopravnosti.
Najveći pad, očekivano, dogodio se u području fiskalne politike zbog povećanja razine javnog duga i “bitno lošijih anketnih ocjena upravljanja javnim financijama i vođenja mirovinske politike”, te zbog iznimno niske razine stranih ulaganja, kao i inozemne konkurencije u području usluga.
Porezna u Novom Zagrebu
Po mišljenju gospodarstvenika kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su kvalificirana radna snaga, visoka razina obrazovanja, pouzdana infrastruktura i troškovna konkurentnost.
S druge strane najlošije su ocijenjeni porezni sustav, stabilnost i predvidljivost politika, sposobnost vlade i učinkovitost pravnog i poslovnog okruženja.
Dobro poznate slabosti
Pred hrvatskom su politikom veliki izazovi, a većinom se odnose na poznate slabosti: potrebnu rezanja birokracije i stvaranje boljeg okruženja za poslovanja to reformiranje obrazovnog sustava tako da se potiče kritično razmišljanje, kreativnost i pragmatičnost.
Najkonkurentnija zemlja na svijetu u 2016. godini je Hong Kong, koji je prestigao SAD, zemlju koja je sada na trećem mjestu.
Druga je Švicarska, a u top 10 još su Singapur, Švedska, Danska, Irska, Nizozemska, Norveška i Kanada. Među zemljama istočne Europe najkonkurentnija je Češka koja se smjestila na 27. mjestu, a slijede Litva (30), Estonija (31) i Poljska (33). Na ljestvici konkurentnosti ne kotira osobito ni susjedna Slovenija koja je s 43. mjesta pala na 49. mjesto.
