Potvrdu o tužbi dao je odvjetnik Mirka Norca, Vlatko Nuić iz Pule, kazavši kako je tužba podnesena 13. listopada te da postoji više razloga zbog kojih drže da je odluka predsjednika Ive Josipovića nezakonita. Napomenuo je da ta odluka Norcu nikad nije dostavljena, već je samo objavljena u Narodnim novinama.
Josipović je 9. rujna potpisao odluku da se Mirku Norcu-Kevi oduzme čin general bojnika, vezano za presudu Županijskog suda u Rijeci kojom mu je za kazneno djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva izrečena kazna zatvora u trajanju od 12 godina.
Norac, stoji u tužbi, smatra da je cijeli postupak u svezi oduzimanja njegovog vojnog čina proveden nestručno i protuzakonito te da se njemu ne može oduzeti vojni čin na način kako je to učinio predsjednik Josipović jer, kako se navodi, naprosto niti jednim zakonom nije propisano da se civilnim osobama može oduzeti vojni čin te da je stoga predsjednik Josipović prekršio Ustav i Zakon o obrani.
Pozivajući se na članak Ustava, u tužbi se napominje da predsjednik Republike kao vrhovni zapovjednik OS RH ima jedino ovlast da u skladu sa zakonom imenuje i razrješuje vojne zapovjednike, dakle djelatne vojne osobe, te da stoga nema ustavne ovlasti za donošenje odluke kojom se civilnoj osobi oduzima čin.
Ako je Norac u vrijeme donošenja odluke o oduzimanju čina imao status 'umirovljeni general bojnik - pričuvnik' , kako se navodi u toj odluci, a nije se nalazio na vojnoj vježbi - nesporno je utvrđeno, tada se na njega ne primjenjuje Zakon o službi u Oružanim snagama RH te stoga predsjednik Josipović nije bio ovlašten donijeti odluku o oduzimanju vojnog čina kojeg je Norac dobio u Domovinskom ratu, stoji u tužbi.
Prema Zakonu o obrani, objašnjava se, vojni obveznik postaje vojnom osobom stupanjem u Oružane snage, a gubi status vojne osobe otpustom iz njih. Iz toga nedvojbeno proizlazi, smatraju, da pričuvnik nije uvijek vojna osoba te da se na pričuvnika ne mogu uvijek primijeniti odredbe iz Zakona o službi u OS RH.
Kako je Norac od 2007. u invalidskoj mirovini zbog opće nesposobnosti za rad uzorkovane ranjavanjem u Domovinskom ratu, navodi se dalje u tužbi, temeljem Zakona o obrani on više nije 'vojni obveznik-pričuvnik' već ima status civilne osobe.
A na takav status, stoji u tužbi, predsjednik Republike nema niti će imati bilo kakve vojne ovlasti.
U tužbi se ukazuje i na to da predsjednik Republike pogrešno tumači i primjenjuje svoje ustavne ovlasti jer su one, navodi se, propisane isključivo Ustavom, a da ni jednom ustavnom odredbom nije propisano da predsjednik Republike može bilo kojoj osobi oduzeti odlikovanje ili vojni čin, niti je Ustavom određeno da će se takva predsjednikova ovlast propisati zakonom.
Prethodni članak:
arti-201009210757006
