Nakon što se Hrvatska prošlog tjedna pridružila elektroničkom sustavu razmjene zdravstvenih podataka (Health Digital Service Infrastructure ili eHDSI) koji međusobno povezuje nacionalne usluge eZdravlja te osigurava kontinuitet njege za građane Europe neovisno o tome u kojoj se zemlji nalaze, elektronička razmjena bi trebala olakšati i poboljšati otkrivanje hrvatskih građana koji su se iselili iz Hrvatske, ali su i dalje osigurani preko HZZO-a te koriste zdravstvene usluge. Prve države s kojima će Hrvatska elektroničkim putem razmjenjivati zdravstvene podatke su Estonija i Finska, a očekuje se da će se u mrežu tijekom godine uključivati i druge europske države, piše Novi list.
Naime, oko 330.000 osoba koje su se iselile iz Hrvatske zadržalo je zdravstveno osiguranje preko HZZO-a, te ga koriste osobno ili posredstvom rodbine i znanaca. Liječnici tako tvrde da čak dvije trećine građana koji rade u inozemstvu i dalje koriste hrvatsko zdravstveno osiguranje, tako da ih prijatelji i rođaci prijavljuju svakoga mjeseca na Zavodu za zapošljavanje i podižu im lijekove koje šalju autobusom u Austriju, Njemačku ili Irsku, budući da je zdravstveno osiguranje tamo skuplje nego u Hrvatskoj.
Mehanizmi kontrole
"Nakon dugih pregovora potpisali smo sporazum s MUP-om i sad se još mora riješiti informatička strana da bi to profunkcioniralo. Slijede pregovori s Poreznom upravom, da se vidi gdje pojedini osiguranik plaća porez i da na temelju toga dobijemo uvid u njegovo mjesto boravka", rekao je Lucijan Vukelić, ravnatelj HZZO-a koji se bori protiv takvog ponašanja budući da šteti osiguranicima koji rade u Hrvatskoj. Pored borbe preko MUP-a i Porezne uprave, treći mehanizam kontrole je elektroničko umrežavanje HZZO-a s Europom.
"Kad iz više baza dobivate podatke, stvari se poslože i tako ćemo lakše iz HZZO-a eliminirati one koji nemaju pravo na hrvatsko zdravstveno osiguranje", zaključuje Vukelić. S obzirom na to da su se mnogi među onima koji rade u inozemstvu u Hrvatskoj vodili kao nezaposleni, pa im je dopunsko osiguranje plaćala država, zdravstveni budžet bi se tako trebao rasteretiti. Iako hrvatski iseljenici u Njemačkoj i Italiji tamo moraju biti zdravstveno osigurani, participacija u zdravstvenim uslugama tamo je daleko veća nego u Hrvatskoj, pa im je jeftinije obaviti to što trebaju kad dođu u Hrvatsku. Irska nema obvezu zdravstvenog osiguranja, ali je nužno prijaviti boravak ako radite tamo.
Način funkcioniranja
Međutim, uskoro će procedura biti takva da prije nego što ljekarnik u drugoj državi izda lijek na e-recept, tražit će od pacijenta dozvolu za dohvat njegovih recepata. Kad je dobije, pacijent će platiti punu cijenu lijeka i tražiti povrat novca od svog osiguravatelja u zemlji gdje je izdan recept, piše Novi list.
