U svojim prvim izvještajima s prvog kruga predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, njemački mediji uglavnom u prvi plan ističu kako je aktualni predsjednik Zoran Milanović tijesno propustio pobjedu već u prvom krugu izbora, ali se osvrću i na njegov proruski i antizapadni ton, piše Nenad Kreizer za DW.
Pritom se ne propušta spomenuti Milanovićev kurs u vanjskoj politici koji se dobrim dijelom razlikuje, pogotovo kada je Ukrajina u pitanju, od onog većine zemalja Europske unije.
Kavanski stil odgovara i ljevici i desnici
Tako portal njemačke news-televizije ntv (Nachrichten TV) Milanovića već u naslovu opisuje kao političara koji zastupa "anti zapadnjački kurs prema Ukrajini". U uvodu se odmah spominje i tajna njegovog uspjeha kod birača. "Kao predsjednik, Milanović je posljednjih pet godina koristio populistički retoriku i njegovao kavanski stil. Time se ne obraća samo svojoj bazi s ljevice nego i desnim i ultra desničarskim biračima", kaže se u tekstu o predsjedničkim izborima u Hrvatskoj.
Za Milanovićevog konkurenta Dragana Primorca ispred HDZ-a ntv prenosi: "Za političku formaciju s najviše resursa i najmoćnijom mrežom u cijeloj zemlji, rezultat njihovog kandidata djeluje poput blamaže", zaključuje se u tekstu.
Proruske tendencije
Nadalje se opisuje uloga predsjednika u Hrvatskoj i navode neki dosadašnji Milanovićevi potezi u svezi s tom funkcijom posebice kao vrhovnog zapovjednika vojske "jedne članice NATO-a".
"Milanović je pojačano pokazivao proruske tendencije i jasno se izjašnjavao protiv vojne pomoći Ukrajini koju je napala Rusija. U predizbornoj kampanji je agirao protiv navodnog slanja hrvatskih vojnika u Ukrajinu, iako to do sada nitko nije spominjao niti planirao" navodi se u tekstu i napominje kako Milanović blokira sudjelovanje hrvatskih časnika u NATO-komandi za Ukrajinu čemu teži pro-zapadnjačka vlada Andreja Plenkovića.
Srozavanje političke kulture
I inače se u njemačkim medijima zaključuje kako je "gorka netrpeljivost" između predsjednika i premijera zemlje dovela do srozavanja političke kulture u Hrvatskoj.
Tim pitanjem se bavi i nadregionalni dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) koji ne spominje udarce ispod pojasa između Milanovića i Plenkovića nego između aktualnog predsjednika i glavnog konkurenta Primorca. "Tijekom predizborne kampanje dva najizglednija kandidata su se međusobno vrijeđali i kritizirali. Milanović je svog izazivača Primorca nazvao 'lažnim poput novčanice od 13 eura i dosadnim poput prijateljske utakmice'. Za Primorca je Milanović čovjek 'kojem ništa nije sveto, ni posao niti domovina‘ i koji 'ustaje u 11:30'".
FAZ, kao i više drugih medija, ukazuje i na ne baš blistavo stanje u Hrvatskoj. "EU članica s oko 3,8 milijuna stanovnika se trenutačno bori protiv visoke inflacije, široko raširenom korupcijom i manjkom radne snage".
Populisti iskoristili zbunjenost Hrvata u svezi s migracijom
U svezi s nedostatkom radne snage Katolička novinska agencija (KNA) u malo dubljoj analizi spominje i antimigracijsku retoriku koja je vladala tijekom predizborne kampanje. Tu posebice ističe kandidatkinju Mariju Selak-Raspudić i kandidata Miru Bulja pri čemu citira ovog potonjeg koji je tijekom kampanje obećao slanje vojske na granice u slučaju pobjede na izborima.
KNA citira i analitičarku Senadu Šelo Šabić iz Zagreba koja ukazuje na to kako se građani Hrvatske još uvijek nisu pomirili s radnom migracijom. "Tradicionalno je Hrvatska iseljenička i tranzitna zemlja. No posljednjih godina je otvorila vrata za radnike iz inozemstva, što je građane dočekalo nespremnima. Mnogi ne prave razliku između onih koji traže azil, neregularnih migranata i radnika koji legalno dolaze u Hrvatsku", kaže Šelo Šabić. Takvu zbunjenost, kako se navodi u tekstu, sada iskorištavaju populisti.
Kao drugu temu u kampanji KNA spominje i suočavanje s posljedicama ratova u devedesetima i citira Dragana Primorca koji je najavio razotkrivanje zločina koje su počinili JNA i srpske postrojbe. "Ja želim otkriti sva mjesta na kojima su ubijeni i pokopani hrvatski mučenici", prenosi KNA Milanovićevu izjavu s tim u svezi.
U članku se ukazuje i na moguću međusobnu blokadu u vanjskoj, obrambenoj i sigurnosnoj politici koja se temelji na netrpeljivosti predsjednika i premijera, koji dolaze iz suprotnih političkih tabora, što bi se npr. moglo odraziti na zastoje u imenovanju veleposlanika, piše Nenad Kreizer za DW.
POGLEDAJTE VIDEO: Ovako je Milanović pobjednički ušetao u 'Tvornicu pobjede'
