"MOL nikada nije dobio ozbiljnu ponudu hrvatske Vlade za otkup vlasništva INA-e", rekao je jučer za RTL prvi čovjek te tvrtke, Zsolt Hernádi.
O njegovoj tvrdnji Vlada i predsjednik danas su bez komentara, a šef MOL-a je ovime sugerirao da se od Plenkovićeva obećanja na Badnjak 2016. nije dogodilo ništa.
"Hrvatska će pokrenuti proces otkupa cjelokupnog udjela MOL-a u INA-i", rekao je tada Andrej Plenković, a u tih šest godina Vlada je naručivala dubinske analize i skupo plaćala konzultante u traganju za brojkom koju će ponuditi Mađarima i time su nas uvjeravali su nas da je namjera ozbiljna.
"Hrvatska za realnu otkupnu cijenu MOL-ovog udjela u INA-i ima novac", tvrdio je tada Tomislav Ćorić.
Grmoja: 'To je bio jedan spin, lažno obećanje'
Što o proglašavanju MOL-a spasiteljem INA-e kažu stručnjaci, doznao je RTL Danas.
Nikola Grmoja smatra da Hernádijeve riječi dokazuju da Plenković nikada nije mislio ostvariti svoje obećanje. MOST-ov zastupnik dodaje da se tada radilo o lažnom obećanju.
"To je potvrda da je to bio jedan spin, lažno obećanje kojim se željela primiriti javnost", rekao je.
"Činjenica je da je Plenković naredio predaju hrvatskih nacionalnih interesa Mađarima kada je Tomislavu Ćoriću odobrio predaju hrvatske nafte. Plenković i HDZ lažu svaki dan", izjavila je Mirela Ahmutović iz SDP-a.
'Nekakva nova INA se mora nazirati'
Da priča o otkupu nema smisla jer je to preskupo, kaže i nekadašnji direktor INA-e i energetski stručnjak Davor Štern.
"Mislim da se nekakva nova INA mora nazirati, ali sve to vraćati u okrilje matice zemlje mislim da je to sve skupa daleko odmaklo i da sve to ne bi imalo smisla", smatra Štern.
Ipak, MOL INA-u ne želi prodati. Kažu da je ona danas jako dobra tvrtka zahvaljujući mađarskim investicijama te da takva nije bila kad su je preuzeli.
"Do 2008. Ina je bankrotirala. Da nismo preuzeli kontrolu nad tvrtkom, ona bi bila likvidirana i raskomadana.", rekao je Hernadi.
Štern pak, tvrdi drugačije.
"To je potpuna neistina. Ne slažem se s njegovom tvrdnjom i s drugim njegovim tvrdnjama. U ono vrijeme se smatralo da INA-i treba strateški partner iz drugih razloga, obnove rafinerija, radi nove energije u kompaniju koja je bila dobra, najveća hrvatska kompanija u to vrijeme. Tako da se oni nisu pokazali ko neki spasitelji", rekao je.
Podsjetimo, INA je i predmet istraživanja saborskog povjerenstva koje će u četvrtak donijeti zaključke nakon višemjesečnih saslušanja.
"Sigurno će ići u smjeru da je zapravo hrvatska vlada na čelu s Plenkovićem omogućila gašenje sisačke rafinerije, pogodovala MOL-u", izjavio je Grmoja.
