Još je dosta nepoznanica oko predstojeće turističke sezone, no sudeći po tržištu rada, trenutačno su prisutni neki sezonski obrasci. Prema pisanju portala Poslovni.hr, sa srijedom je u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo 150.653 nezaposlenih, što je skoro 5.000 manje nego krajem ožujka.
Tada je bilo 6.800 više izlazaka iz evidencije nezaposlenih nego ulazaka. Tijekom ožujka je HZZ zabilježio 13.202 novih prijava nezaposlenosti, a 20.000 osoba više nije u registru zaposlenih. No, valja napomenuti da to ne mora biti nužno zato što su našli posao.
18.03.2020., Zagreb - Hrvatski zavod za zaposljavanje. Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL
Time je ukupan broj nezaposlenih mjesečno pao četiri posto, na 155.588, što u odnosu na ožujak 2020. predstavlja povećanje za 12.127 osoba, dakle 8,5 posto. Potpore za očuvanje radnih mjesta koje je država uvela s ciljem ublažavanja posljedica pandemije na ekonomiju, i dalje djeluju ublažavajuće na godišnji porast.
U ožujku je potporama bilo obuhvaćeno 160.754 zaposlenih kod više od 40.000 poslodavaca, piše Poslovni.hr.
Najveći rast novih prijava na burzu osoba s fakultetskim diplomama
U odnosu na raniji mjesec, vidi se da je to proširenje za 32.000 radnika i 8.000 poslodavaca. U pravilu, struktura nezaposlenih ne mijenja se ni lako ni brzo, što znači da se ne mijenjanju ni stare boljke poput problema dugotrajne nezaposlenosti i s tim povezanih obilježja, poput primjerice razine obrazovanja.
14.05.2018., Zagreb - Diploma Ekonomskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu.
Photo: Igor Soban/PIXSELL
Ipak, neki podaci iz posljednjih mjesečnih pregleda HZZ-a djeluju znakovito. Primjerice, u međugodišnjim usporedbama ulazaka u evidenciju HZZ-a postotnim povećanjem u prva tri mjeseca ove godine prednjačile su fakultetski obrazovane osobe.
Kod skupine s fakultetskom diplomom je u prva tri mjeseca 2021. godine došlo do povećanja ulazaka u HZZ-ovu evidenciju nezaposlenih, te se postotak kretao oko brojke 20. Tijekom protekle godine dana, otkako se iz mjeseca u mjesec bilježi godišnji porast ulazaka u evidenciju zaposlenik, to nije bio slučaj. Riječ je o mjestu koje je donedavno bilo rezervirano za osobe sa završenom 4-godišnjom srednjom školom ili gimnazijom.
U ožujku je broj nezaposlenih osoba sa završenim fakultetima ili akademijom, baš kao i u svim drugim skupinama prema razini obrazovanja, ipak smanjen. Kako piše Poslovni.hr, razlog se krije u tome što ih je istodobno iz evidencije nezaposlenih izašlo više nego novoprijavljenih. Krajem ožujka je u HZZ-ovu registru bilo ukupno 14.486 nezaposlenih s fakultetskim diplomama, magisterijima ili doktoratima.
To je manje od devet posto ukupno nezaposlenih. Ako se tome dodaju i osobe s fakultetskim prvostupanjskim obrazovanjem i stručnim studijima, udio visokoobrazovanih među nezaposlenima iznosi oko 16 posto, piše Poslovni. Osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem već poslovično prednjače brojnošću te ih ima nešto više od 61 posto udjela. Tu se računaju i 3-godišnje i 4-godišnje strukovne škole i gimnazije.
Upisna politika i preporuke
U pretkriznoj 2019. može se primijetiti da je broj nezaposlenih ukupno pao 16,2 posto i to upravo kod osoba s diplomom fakulteta ili akademije. Tu se može vidjeti struktura domaćeg gospodarstva, odnosno potrebe tržišta rada, kao i u samoj strukturi hrvatskog tercijarnog obrazovanja. HZZ godišnje izbaci rezultate analize i Preporuke upisne politike.
Naprimjer, lista programa za koje se preporučuje povećanje upisnih kvota i stipendiranja studenata i učenika na primjeru Grada Zagreba je najdulja kod raznih strukovnih škola. Kod srednjih škola u trajanju od četiri ili pet godina ili pak stručnih studija, povećanja se uglavnom odnose na kadar u medicini. Medicina se nalazi visoko na listi fakultetskih programa za što se preporučuje više stipendija i upisa. Isto vrijedi i za studije STEM područja, dakle računarstva, fizike, matematike...
S druge strane, studiji za koje se smatra da bi trebali smanjiti upisne kvote u metropoli, ali i u većini drugih krajeva Lijepe naše, uglavnom se odnose na ekonomiju, komunikologiju, politologiju, filozofiju, novinarstvo, tekstilnu tehnologiju, kineziologiju...
Dakle, riječ je o studijima prema kojima je u Hrvatskoj izražen afinitet.