Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) međunarodna je ekonomska organizacija razvijenih zemalja svijeta i posljednja preostala međunarodna organizacija kojoj Hrvatska još želi pristupiti. Članstvo Hrvatske u njoj bila bi, po riječima premijera Andreja Plenkovića, potvrda gospodarskog napretka, fiskalne odgovornosti i vladavine prava. No, ulazak u OECD blokira nam Slovenija, a donedavno je to činila i Mađarska, koja je prošle godine ipak povukla blokadu.
Sada se, pak, prema pisanju Jutarnjeg lista pojavila nova prepreka članstvu Hrvatske u spomenutoj organizaciji - tomu se protivi i naš veliki saveznik Sjedinjene Američke Države.
Diplomatski odgovor američkog veleposlanstva
U diplomatskom odgovoru u kojem se na učtiv način ništa otvoreno ne kaže, nego se mora čitati između redaka, Veleposlanstvo SAD u Zagrebu odgovorilo je Jutarnjem listu formulacijom da je "OECD organizacija utemeljena na konsenzualnom odlučivanju i da bilo koja odluka o početku procesa pridruživanja neke druge države zahtijeva pristanak svih 36 članica OECD-a". Više od toga u američkom veleposlanstvu nisu bili voljni objašnjavati. No, već sama činjenica da nisu opovrgnuli informaciju o blokadi Hrvatske te da poručuju kako je za takvu odluku potreban konsenzus svih članica, upućuje na to da SAD nešto zamjeraju Hrvatskoj u procesu pristupa toj organizaciji.
Podjednako diplomatski bio je i odgovor Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP).
"Osim Hrvatske, još pet država čeka poziv za početak pregovora o ulasku u OECD (Bugarska, Rumunjska, Peru, Argentina i Brazil). SAD se načelno ne protivi proširenju OECD-a na nove članice, ali smatra da u OECD-u još nisu sagrađeni dovoljni kapaciteti kako bi se moglo prihvatiti toliko država. Stoga od Tajništva OECD-a i od svih članica (36) traže da se prije proširenja izvrše određene reforme kako bi se stvorili preduvjeti za bolje funkcioniranje ove organizacije. Prema tome, SAD ne blokira ulazak Hrvatske u OECD koja sudjeluje u radu nekoliko odbora i priprema se za proces proširenja kada za to dobije zeleno svjetlo", odgovoreno je Jutarnjem listu iz MVEP-a.
Sve piše u izvješću State Departmenta iz 2016.?
Mađarska je Hrvatskoj blokirala ulazak u OECD tvrdeći da Zagreb ne poštuje odluke UN-ova arbitražnog suda koji je ustvrdio da nema dovoljno dokaza da su ugovori sklopljeni 2009. s MOL-om nastali kao plod koruptivnih aktivnosti. No, kasnije nisu pojasnili svoju odluku o povlačenju blokade. Slovenija, naravno, blokira ulazak zbog odbijanja arbitražne presude o granici.
Jutarnji list nagađa da je prvenstveni razlog američkom "spuštanju rampe" pitanje povrata društvene imovine, a argument za to navodno je u izvješću State Departmenta za 2016. godinu. Tamos e navode neki konkretni prigovori Hrvatskoj.
“Povrat društvene imovine ostao je i dalje problem za Srpsku pravoslavnu crkvu i Koordinaciju židovskih zajednica u Hrvatskoj, krovnu organizaciju koja zastupa židovske zajednice iz cijele zemlje, posebno Židovsku općinu Zagreba, krovnu organizaciju. Od 2014. godine nije bilo povrata židovske društvene imovine, iako je nekoliko zahtjeva u postupku. Židovske organizacije izvijestile su o značajnim problemima s procesom povrata privatne imovine oduzete tijekom i nakon 2. svjetskog rata", stoji među ostalim u tom izvješću.
Ustaški pozdrav, korupcija, kršenja prava LGBT osoba...
U istom se izvješću spominju i "dokazi o poricanju holokausta", nezadovoljstvo reakcijama državnih vlasti na postavljanje spomen-ploče s ustaškim pozdravom u Jasenovcu, slučajevi diskriminacije etničkih Srba i Roma, problem korupcije...
"Korupcija je ostala problem i značajan broj slučajeva korupcije bio je u tijeku. Državno odvjetništvo nastavilo je kazneno procesuirati predmete korupcije, među kojima su lokalni gradonačelnici, političari i javne osobe", stoji u spomenutom izvješću State Departmenta o Hrvatskoj.
Još se ističe i zabrinutost činjenicom da Zakon o pučkom pravobranitelju za prava djece prijeti neovisnosti tog ureda jer dopušta opoziv pravobranitelja za djecu u slučaju da sabor ne prihvati njegovo godišnje izvješće. Spominju se i problemi vezani uz obiteljsku politiku, odnosno problem nasilja nad ženama i nasilja u braku, zatim medijski problemi, naročito "nedostatak transparentnosti u vlasništvu nad medijima" te kršenja prava članova LGBT zajednice i društvena stigmatizacija zaraženih HIV-om i oboljelih od AIDS-a.
