Nema više sumnje, bivša vojarna na Trgovskoj gori kod Dvora na Uni bit će skladište hrvatskoga nuklearnog otpada. I onog iz NE Krško, ali i nuklearnog otpada koji se proizvodi u različitim znanstvenim i zdravstvenim institucijama.
Preostalo je još samo pet godina da Hrvatska riješi to pitanje, a Trgovska gora je po svim dosad obavljenim istraživanjima najbolje mjesto za to. Naravno, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić to se ne usudi tako jasno reći, ali između njegovih riječi to se jasno da iščitati.
Problem je u tome što su se protiv tog rješenja pobunile lokalne vlasti u Dvoru na Uni, a sad su se pobunile i vlasti u susjednoj BiH. Oni bi najradije da Hrvatska svoj otpad odlaže - u Sloveniji. Slovenci koji u Krškom već 35 godina gomilaju hrvatski nuklearni otpad na to su se grohotom nasmijali.
Dvor na Uni nekada je imao vojarnu, a ubuduće će imati skladište radioaktivnog otpada. Vojska nam snimanje nije dopustila prije 4 godine - a i neće. Čerkezovac ostaje zona zabranjenog pristupa!
Nismo postigli dogovor s jednim susjedima, a druge smo naljutili
"Pripreme za realizaciju odlaganja otpada na lokaciji Čerkezovac s naše strane od ovog trenutka idu dalje", rekao je Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike.
Hrvatska i Slovenija napravile su plan što s otpadom iz Nuklearne elektrane Krško. Radioaktivni otpad već se 35 godina skladišti u Krškom, a tehnički direktor za RTL kaže: Treba pronaći trajno rješenje.
"Naši kapaciteti su ograničeni. Mi činimo sve što je u našoj pristojnosti da te kapacitete što duže održimo", kaže Mario Gluhak, tehnički direktor NE Krško.
Postojala je opcija zajedničkog skladištenja u Sloveniji, ali susjedi nisu htjeli prihvatiti i naš radioaktivni otpad koji nastaje u znanstvenim i zdravstvenim institucijama.
"Naš dogovor uključuje samo otpad koji nastaje u Nuklearnoj elektrani Krško. Što se ostalog otpada tiče, naši dokumenti predviđaju samo otpad koji je nastao na području Republike Slovenije", ističe Alenka Bratušek, slovenska ministrica za infrastrukturu.
Pa se tako Hrvatskoj ne isplati Slovencima plaćati skladištenje otpada iz Krškog i imati još posebno skladište za ostali radioaktivni otpad. Zato će sve ići na jedno mjesto - u Dvor na Uni, uza samu granicu s BIH. Nismo postigli dogovor s jednim susjedima, a druge smo naljutili. Bosanski mediji pišu da napokon imaju isti stav: "NE - radioaktivnom otpadu", a najavljuju i tužbe protiv Hrvatske.
Slovenske i hrvatske ministre na Bledu u ponedjeljak su dočekali prosvjednici iz BiH.
"Sama ta lokacija apsolutno nije prihvatljiva za takvo što. Tlo nije podobno", govori Mario Crnković iz Udruge "Green Tim" iz Novog Grada.
Prosvjedovalo se i preko puta Dvora Na Uni - u Novom Gradu u BIH.
Ni stanovnici s hrvatske strane nisu zadovoljni
"Ovdje egzistira u četiri općine park prirode. Nadovezuje se Nacionalni park Una u Federaciji i na druga zaštićena područja. Zar je moguće u europskoj praksi da bude presedan da se u zaštićena područja gradi odlagalište?", pita se Srebrenka Golić iz Novog Grada.
Ni stanovnici s hrvatske strane granice nisu zadovoljni. Dvor na Uni trebao bi dobiti još 8 milijuna kuna godišnje u proračun za razvoj gospodarstva kad postane dom radioaktivnom otpadu, ali mještani za to ne žele ni čuti.
"Spremamo se još na niz akcija. Nećemo dopustiti baš tako da, se čizmom ide, jer ne živimo više u sistemu kad je došla izvršna zapovijed: ti to moraš. Imamo svoja zakonska prava", poručuje Anita Kolarec, predsjednica Dvora od nuklearnog otpada.
Država sada mora domaćima i susjedima dokazati da odlaganje otpada neće utjecati na zdravlje ljudi i okoliš, a kad to uspije, počinju građevinski radovi vrijedni 200 milijuna eura. Oni bi trebali krenuti za 3 do 4 godine.
"To je jedna teška situacija, nažalost, zato što tu ima dosta i politički konotiranih tema koje su tu zajednicu obmanjivale, zastrašivale. Tamo se hoda s mrtvačkim glavama, maskama. Dakle, prikazuje se jedno neodrživo stanje sa životom, što je potpuno krivo i neargumetnirano", rekao je Hrvoje Prpić, direktor Fonda za zbrinjavanje radioaktivnog otpada NE Krško.
Vojarna će u prvih 30 - 40 godina biti skladište, a onda se otpad zauvijek seli pod zemlju. I novi i stari.
Jedno od skladišta s radioaktivnim otpadom nalazi se i u Institutu "Ruđer Bošković". Međutim, ono je zapečaćeno još 2013. tako da se tu više ništa ne odlaže. I na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada također postoji privremeno skladište s radioaktivnim otpadom. Ali i ono je zatvoreno - i to još 2004. godine.
"Ovo naše rješenje - bilo zajedničko sa Slovenijom ili naše - jedno je od pitanja nacionalnog programa koji mora riješiti problem nezbrinutog radioaktivnog otpada", ističe Prpić.
A za to pitanje Hrvatska ima još 5 godina.
>>> U srijedu u našem magazinu Potraga pogledajte veliku reportažu o problemu nuklearnog otpada iz Krškog.
