Sve je ovo dio priče o svrstavanju Slavonije s razvijenim krajevima, prvenstveno Gradom Zagrebom, u istu statističku regiju. To, podsjetimo, nije bilo predviđeno koalicijskim Planom 21, koji je najavljivao razvojni preustroj na razini pet regija, a ne dvije.
"Nema većeg promašaja od navodnjavanja", odlučan je Darko Znaor kad je u pitanju prijedlog Vesne Pusićza prijavu projekta navodnjavanja koji je navela u razgovoru za RTL. Član našeg stručnog tima te konzultant brojnih domaćih i stranih institucija i organizacija, od Europske komisije do USAIDA-a, iz tri razloga ima takav stav.
Ekonomski, ekološki i socijalni promašaj
"Taj projekt je ekonomski neisplativ jer se investicija neće vratiti. Ekološki je neprihvatljiv zato jer bi masovnim navodnjavanjem zaslanili ionako narušena tla u Slavoniji, smanjili razinu podzemnih voda, što u konačnici može dovesti do izumiranja hrastove šume. A socijalno je nepravedan zato što čitava hrvatska poljoprivredna politika favorizira velike proizvođače i krupni kapital, pogotovo svojim diskriminirajućim zakonom o sufinanciranju navodnjavanja", kaže Znaor.
Pojašnjava kako, prema tom zakonu, svi koji imaju parcele veće od 200 hektara dobivaju povrat investicije u iznosu od 80 posto, dok oni koji imaju primjerice pet hektara dobivaju povrat od samo 30 posto!
"U Europskoj uniji sigurno nema takve diskriminacije", navodi Znaor. Ipak, što se tiče samog povlačenja novca iz fondova, ističe da nije sve crno-bijelo te da u raspravi treba razlučiti da postoje dvije vrste fondova – strukturni i fondovi iz drugog stupa zajedničke europske politike.
Općine i gradovi na gubitku
Kada je riječ o strukturnim fondovima, BDP regije, koji Zagreb diže Slavoniji, imat će utjecaja.
"Tu ima puno novca, ali možemo govoriti o određenoj, ne značajnoj, zakinutosti Slavonije. Ipak, ne kada je u pitanju povlačenje novca za poljoprivredu, nego za županije i općine", kaže Znaor. Iz tog se fonda financira obnova željeznica, infrastrukture i velike investicije poput Pelješkog mosta.
Stup za zajedničku EU poljoprivrednu politiku stavlja Slavonce u prednost
Kod drugog stupa za poljoprivredu Slavonci su u prednosti, jer je daleko bitnije gdje su najveće parcele i najmodernije farme. A one su upravo u Slavoniji, dodaje on.
"Tu je šansa za seljake, odnosno ruralna područja. Tu je 333 milijuna eura godišnje i sumnjam da ćemo uspjeti povući i pola novca", procjenjuje Znaor.
Ključno je napisati projekt koji ima svoju logiku i jezik, pa je i pisanje projekata zanat. Za to je nužno angažirati ljude, a ne "sjesti u radnu sobu", kao što sugerira Pusić, navodi Znaor.
Pisanje projekata je zanat, tako da sugestija o radnoj sobi...
Po njemu je upravo problem što ljudi uglavnom zaziru od toga da plate stručnjake u pisanju projekata, a njih ima, iako ih nema dovoljno.
Drugi ozbiljan problem je u financijama. "Malim biznisima početni kapital predstavlja ogroman problem – vi zapravo morate sve platiti, pa tek onda dobivate između 25 i 50 posto sredstava iz fondova ukoliko vam projekt bude odobren", kaže Znaor.
Ako imate pitanja vezana za rad Vlade, pojedine poteze ili njihov izostanak, a tiču se područja koja smo predstavili, pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
Evo koja rješenja nudi Darko Znaor. "Osnovni je problem hrvatske poljoprivrede taj što nam tla ostaju bez humusa. Jednostavno su izraubana na način da je sagoren humus u njima i ona više nemaju sposobnost zadržavanja vode. To je taj efekt spužve koji ima humus, a koje je tlo izgubilo", kazao je u razgovoru za Danas.hr početkom kolovoza.
Ovaj stručnjak za ekološku poljoprivredu priznaje da je navodnjavanje učinkovitija mjera, ali upozorava da je izgradnja humusa jeftinija i dugotrajnija mjera. "Humus se može izgraditi prije svega smanjenjem uporabe mineralnih gnojiva, naglaskom na ekološku poljoprivredu, uzgojem raznovrsnijih kultura i s više stočnog fonda jer mi sada nemamo stoke pa koristimo jako puno mineralnih gnojiva. Uz to bismo mogli navodnjavati samo one kulture koje to financijski mogu podnijeti, a to su voće, povrće i vinogradi", kazao nam je tom prilikom Znaor dodajući da osim što je ekonomski isplativ, humus je i ekološki isplativ, odnosno smanjuje potrebu za korištenjem mineralnih gnojiva i pesticida.
"Neprimjereno je da iz političkih struktura vlasti poljoprivrednicima spočitava da se prime posla, ne samo od ministrice vanjskih poslova. Oni su među rijetkima u državi koji kontinuirano rade, nekad s boljim, nekad s lošijim rezultatima", prigovara, pak, Pusićki, predsjednik Odbora za koordinaciju udruga Hrvatske poljoprivredne komore i predsjednik Stožera za obranu poljoprivrede Stjepan Kunovec.
Kaže i kako postoje naznake da će poljoprivredi orijentirani krajevi biti oštećeni ovom podjelom, premda to ne može kategorički tvrditi.
"Mislim da će biti zapostavljeni jer, koliko sam shvatio iz dosadašnje rasprave, gospodarski centri - Sjeverozapadna Hrvatska i Grad Zagreb - ne bi ušli u pojedine projekte da su zasebna, razvijenija regija", upozorava Kunovec.
