Zbog loših i neljudskih zatvorskih uvjeta u slučajevima tužbi zatvorenika u hrvatskim zatvorima zagrebačka odvjetnica Lidija Horvat dobila je dvije važne presude/odluke, jednu Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) iz Strasbourga i presedansku odluku Vrhovnog suda koji je prihvatio reviziju presude suda drugog stupnja, javlja danas Večernji list.
Dušan Ulemek, kojeg zastupa Horvat, bio je pritvoren zbog razbojstva. 31. listopada ESLJP donio je odluku u korist Ulemeka jer su mu u zagrebačkom Remetincu prekršena ljudska prava jer "nitko ne smije biti izložen torturi ili neljudskom, degradirajućem ponašanju ili kazni' te mu je dosuđena odšteta od 1000 eura za 27 dana u Remetincu.
Odvjetnica Horvat žalila se ESLJP-u jer ee Ulemek u Remetincu bio pritvoren zajedno sa sedam ili osam zatvorenika u ćeliji od 21,1 četvorni metar u kojoj je sanitarni čvor od 1,57 kvadrata tek djelomično odvojen od ostatka ćelije. Sanitarni čvor u neposrednoj je blizini stola za kojim pritvorenici objeduju te im se hrana posluživala u ćeliji unatoč neprestanom smradu iz tog WC-a. Ulemek je zajedno s ostalim pritvorenicima u ćeliji provodio 22 sata te je imao je pravo na samo dva sata šetnje u zatvorskom krugu. Tuširanje je dozvoljeno samo jednom tjedno, ćelija se ne prozračuje, a pristup dnevnom svjetlu je ograničen, piše Večernji list.
Odštete od 7 do 40 tisuća kuna
"U Lepoglavi su po četiri zatvorenika u sobama od devet kvadrata, oni koji su u ćelijama na višem katu pljuju i bacaju opuške iz hodnika po onima s kata niže. U Remetincu su sobe veće, imaju 21 kvadrat, ali u njima je po sedam zatvorenika. U Remetincu, odnosno pritvoru, ljudi bi trebali biti do šest mjeseci, ali ostaju i puno dulje", kaže za Večernji list odvjetnica Horvat koja zastupa oko 200 klijenata koji tuže državu zbog nehumanih uvjeta u hrvatskim zatvorima, a odštete u tim tužbama najčešće iznose od sedam do 40 tisuća kuna.
Horvat je rekla kako su ove dvije presude važne jer se nakon niza godina ponovno poručilo da su u hrvatskom zatvorsku sustavu loši uvjeti, što dolazi nakon što je Ustavni sud 2009. u svojem izvješću naveo da se zatvorski uvjeti u Hrvatskoj moraju popraviti, a ESLJP da bi 2013. godine konstatirao da se nije ništa napravilo. "Nadala sam se da će Europski sud za ljudska prava donijeti pilot-presudu koja bi značila da postoji sistemski problem u hrvatskom zatvorskom sustavu. Zato ćemo ići pred Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava i tvrditi da je riječ o strukturalnom problemu", rekla je Horvat za Večernji list.
S obzirom da je glavni cilj zatvora rehabilitacija, Horvat se pita kako je to moguće ako zatvorenici žive u neljudskim uvjetima. "Mi na Balkanu i dalje funkcioniramo po principu 'oko za oko, zub za zub'", kaže Horvat.
