Bile su to slike koje svijet neće tako brzo zaboraviti: stotine ili čak tisuće turista koji ne smiju napustiti kruzere na kojima su htjeli provesti odmor iz snova. Turisti koji su «zarobljeni» na luksuznim plovilima, ljudi koji ne smiju ni na kopno, a kamoli kući. I to samo zato što je netko na kruzeru bio zaražen koronavirusom, piše Deutsche Welle.
A da ne spominjemo psihička opterećenja zato što je obolio možda netko iz susjedne kabine? Ili ga samo muči kronični kašalj, možda uopće ta osoba nije inficirana? Tko bi to uostalom znao!? I kako uopće izbjegavati druge ljude kad ste tako blizu jedni drugima za vrijeme objeda ili na palubi?
Za brodare i organizatore turističkih kružnim putovanja počinje novo doba. Više se ne radi samo o tome da se turistima ponudi kabinu i švedski stol. Mora se pronaći sasvim nove koncepte za tu vrstu putovanja – ako se želi izbjeći scene opisane na početku ovog teksta.
Načelni optimizam
Što se tiče budućnosti „hotela na moru", izgleda da u nju nitko ozbiljno ne sumnja. TUI Cruises npr. „i dalje pozitivno gleda u budućnost". Glasnogovornica tvrtke Friederike Grönemeyer za DW kaže: „Usprkos otkazanim putovanjima, mi još uvijek na razini cijele poslovne godine bilježimo visoku stopu iskorištenosti kapaciteta".
Mnogi su se gosti ipak odlučili promijeniti rezervirani paket, kaže Grönemeyer, ili se „drže već rezerviranih srednjoročnih ili dugoročnih aranžmana". TUI bilježi i nove rezervacije, pa i za 2021. godinu, dodaje naša sugovornica: „Prije nekoliko tjedana smo aktivirali ponudu za zimu 2021./2022., i već se bukira i ta kružna putovanja».
Zahvaljujući ukidanju restrikcija, od konca lipnja na put bi mogli krenuti ponovno i mnogi kruzeri, piše stručni portal Kreuzfahrtberater. I taj portal kruzerima prognozira nešto sigurnije more u budućnosti. Šef portala Frank Riecke na pismeni upit DW-a odgovara: „Da, vidimo jednoznačne signale oporavka tržišta po pitanju bukiranja putovanja."
Abeceda krize
Kad se radi o tome kako će se gospodarstvo „izvući" iz krize, ekonomisti to opisuju na slikovit način: ako kriza dođe brzo i bude intenzivna, onda je pad dubok, a na koncu krize uspon strm – grafički to najbolje simbolizira slovo V. A ako kriza dugo potraje, onda taj scenarij više naliči (širokom) slovu U.
Kod TUI-ja vlada optimizam: „On se temelji na rezultatima bukinga, zato vjerujemo više u prvi varijantu." Nešto je diferenciranije mišljenje Kreuzfahrtberatera - oni tvrde da se radi o kombinaciji V i U: "Koncem drugog polugodišta očekujemo brzi oporavak. Ali proći će dosta vremena prije nego što se kompletno izvučemo iz krize i ova branša dođe na razinu na kojoj je bila prije korona-krize."
Za treći scenarij smo čuli u Bremerhavenu, gdje se nalazi sjedište Lloyd brodogradilišta, koje se bavi i gradnjom kruzera. Tamo su puno suzdržaniji. Glasnogovornik tvrtke Marco Graudenz na upit DW-a kaže: „Sve ono što čujemo i čitamo o brodarskim poduzećima koje se bave kružnim putovanjima upućuje na dugotrajniju krizu."
Državna pomoć?
Brodogradilišta su samo indirektno pogođena krizom. Prije nego što brodarske kompanije naruče brod ili storniraju narudžbu, one jako dugo promatraju tržište – kako ne bi donijeli pogrešnu odluku. Florian Feimann iz brodogradilišta Meyer u Emslandu: "Gradnju novih kruzera ova kriza pogađa samo neizravno."
U Papenburgu na Emsu to konkretno znači: u protekloj godini je brodogradilište Meyer isporučilo tri kruzera. U ovoj godini taj uspjeh su htjeli ponoviti, ali upravo u brodogradilištu leže tri polugotova broda, koje se još ne može isporučiti. Od svibnja i u Emslandu je uveden skraćeni radni tjedan, vlada veliki pritisak štednje – promatrači spominju brojku od preko jedne milijarde eura.
Brodogradilište Meyer je u Njemačkoj veliki tržišni igrač, oko 70 posto kompletne brodske tonaže koju se tijekom jedne godine proizvede u Njemačkoj otpada na Papenburg. A to brodogradilište sad najavljuje otkaze, želi produžiti rok isporuke već naručenih brodova – a istovremeno s vladom savezne pokrajine Donje Saske pregovara o državnoj pomoći, onda je jasno da vlada velika neizvjesnost, a to je za agenciju DPA potvrdio i glasnogovornik tvrtke Peter Hackmann.
Za razliku od brodogradilišta, turističke agencije i brodarske kompanije moraju reagirati – odmah. Oni odmah moraju postrožiti higijenske standarde i smanjiti mogućnost infekcije. I na tom polju se već dogodilo puno toga, kaže nam Friederike Grönemeyer iz TUI-ja: "Kad se radi o prostoru koji imaju mušterije na našim brodima iz flotte Mein-Schiff (Moj-brod, nap. red.), tu smo prilično velikodušni ." Ali TUI Cruises će otići i korak dalje, napominje ona. „Nećemo krenuti s maksimalnom iskorištenošću kapaciteta. Prilagodit ćemo proceduru tijekom Check-ina i skrbi oko gostiju na brodu, između ostaloga za hotelsko područje i po pitanju programa na brodu."
Objedi kao rizik
Sve u svemu, kaže šef stručnog portala Kreuzfahrtberater, „mušterije će biti impresionirane kako se većina brodara profesionalno i temeljito pozabavila ovom temom i u djelo provodi uvjerljive koncepte."
Ali, napominje naš sugovornik, mora se računati i s poteškoćama – stvarima koje nije tako jednostavno riješiti. Kao primjer Frank Riecke navodi jelo, koje na kruzerima ne bi trebalo biti samo gastronomski doživljaj, već ga se doživljava i kao društveni događaj. A zajednički objedi su istovremeno i mjesto na kojem ima puno mogućnosti da se zarazi virusom.
Riecke to formulira ovako: „Postoje naravno gosti za koje su veliki stolovi na kojima se jede zajedno s drugim gostima, važan sastavni dio njihovog kružnog putovanja. Ali radi se o manje od deset posto gostiju." Ali i deset posto ljudi je, kako smo naučili od virologa, sasvim dovoljno da se pokrene lavina novih infekcija.
