Nedostatak zakonske regulative: 'Pobjegla zmija? Ne bi niti trebala biti kućni ljubimac!'

Napuštanja i bjegovi egzotičnih životinja nekima se mogu činiti smiješnima, neke mogu uznemiriti - kao što se mnogi ovih dana pitaju kuda puzi Zoe, nestala zmija iz zagrebačkog Markuševca, no riječ je o ozbiljnom problemu na koji Prijatelji životinja ukazuju godinama.

Potraga danima traje /

Piton nestao u Markuševcu: 'Moj sin s njom šeće po kvartu. Presvukla je kožu kao da se sprema za večeru...'

Potraga danima traje /

Piton nestao u Markuševcu: 'Moj sin s njom šeće po kvartu. Presvukla je kožu kao da se sprema za večeru...'

Slučaj bijega kraljevskog pitona iz dvorišta obiteljske kuće udruga je iskoristila da bi ponovno ukazala na to da u Hrvatskoj nema jasne zakonske regulative uvjeta držanja zmija ili bilo kojih drugih egzotičnih životinja za kućne ljubimce što je loše za životinje, ljude i okoliš: ''To znači da je u praksi sve to prepušteno osobi koja kupi tu životinju, a to je nedopustivo i rezultira upravo ovakvim situacijama gdje takve životinje, zbog neodgovornosti skrbnika, pobjegnu i, ako ih ne nađu, prepuštene su umiranju jer ne mogu preživjeti u prirodi''.

Zakon o zaštiti životinja definira kućne ljubimce vrlo općenito, a u svojim odredbama prvenstveno govori o psima i mačkama: ''Zakon jedino određuje da uvjete i način držanja kućnih ljubimaca propisuju općim aktima predstavnička tijela gradova i općina koja bi trebala detaljno navesti uvjete držanja za svaku vrstu koja bi potencijalno mogla biti kućni ljubimac. Potpuno je jasno da općine i gradovi ne mogu tako nešto napraviti jer to bi zahtijevalo stručno poznavanje gmazova, riba, ptica i drugih vrsta, već bi to trebalo biti regulirano propisom na državnoj razini. Stoga su i takve gradske i općinske odluke vrlo općenite te se također odnose na pse i mačke kao kućne ljubimce''.

grdosija od gmaza /

Poznato je zašto je uhićen vlasnik: Policajci došli u stan na Jarunu, a dočekala ih zmija od 5,5 metara!

grdosija od gmaza /

Poznato je zašto je uhićen vlasnik: Policajci došli u stan na Jarunu, a dočekala ih zmija od 5,5 metara!

Podsjetimo, prilikom donošenja Zakona o zaštiti životinja 2017. prijedlog Udruge je bio da se u Hrvatskoj uvede tzv. pozitivna lista, odnosno popis vrsta koje bi se mogle držati kao kućni ljubimci, a čak je bio i uvršten u prijedlog Zakona. Na kraju je odbačen, a Prijatelji životinja tvrde zbog pritiska lobija industrije kućnih ljubimaca: ''Takva lista je već na snazi u Belgiji, Nizozemskoj i Luksemburgu, dok mnoge druge države EU-a razmatraju njezino uvođenje. Pozitivna lista, koja bi dopustila držanje samo nekih vrsta, poželjnija je u odnosu na negativnu zbog svoje jednostavnosti, a ujedno omogućava bolju kontrolu trgovine životinjama te veću zaštitu ljudi i okoliša''.

Hrvatska nema specijalizirana utočišta za egzotične životinje

Nažalost, već sada mnoge udruge koje zbrinjavaju pse i mačke zbrinjavaju i zmije, egzotične ptice, kornjače i slične životinje koje ljudi napuste ili im pobjegnu, a to za njih predstavlja dodatno opterećenje jer Hrvatska nema specijalizirana utočišta za takve životinje.

POSTANITE HEROJ SOCIJALIZATOR! /

Najbolji čovjekov prijatelj i pomagač: Od šteneta do psa koji za neke doslovno znači život

POSTANITE HEROJ SOCIJALIZATOR! /

Najbolji čovjekov prijatelj i pomagač: Od šteneta do psa koji za neke doslovno znači život

Osobito ako se uzme u obzir da mnoge od njih žive dugo, npr. iguane 20, zmije 30, a kornjače i papige 50 pa i više godina. ''Malo tko razmišlja da svaka egzotična životinja koju skrbnik napusti ili mu pobjegne postane odgovornost drugih ljudi, a posljedice toga snose životinje i društvo. U vrijeme kada smo opterećeni pandemijom i potresima, otrovna ili opasna životinja koja pobjegne postaje problem za sve'', upozoravaju iz Udruge.

Život u zatočeništvu: 'Kućni ljubimci' koji pate i prerano umiru

Za mnoge vrste, naročito egzotične životinje, također upozoravaju, život u zatočeništvu može imati tragične posljedice jer je izrazito teško ili čak nemoguće osigurati njihovu dobrobit i osigurati im dugogodišnju specijaliziranu skrb, prehranu i smještaj. 

To može dovesti do ozbiljnih problema u mogućnosti držanja tih životinja, a može biti štetno i za biološku raznolikost te zdravlje ljudi i životinja: ''Uobičajeni su primjeri egzotičnih kućnih ljubimaca koji pate od neadekvatne prehrane, ozljeda od pogrešne upotrebe umjetnog grijanja/svjetla, problema s ponašanjem i neprimjerene medicinske skrbi. Za mnoge vrste nedostaju kvalitetne informacije ili ih se ignorira. Usto, divlje životinje prenose oko 72 posto zoonoza, a određene vrste opasne su zbog svoje agresivne ili otrovne prirode. Stoga životinje pate i prerano umiru''.

TKO KONTROLIRA UZGOJ? /

'Na prodaji pasa u Hrvatskoj u samo 10 dana 'okrene' se sedam milijuna kuna'

TKO KONTROLIRA UZGOJ? /

'Na prodaji pasa u Hrvatskoj u samo 10 dana 'okrene' se sedam milijuna kuna'

Prijatelji životinja, poznato je, protive se uzgoju i prodaji životinja te usmjeravaju ljude na udomljavanje napuštenih pasa i mačaka jer je jedino istinsko rješenje porast svijesti o neprihvatljivosti kupnje i zatočenja živih bića. Ipak, napominju, zakonodavac treba učiniti barem osnovne promjene da bi situacija bila pod određenom kontrolom i da ne bi eskalirala. 

Napuštanje egzotičnih životinja je i velik problem za okoliš, upozoravaju: ''Dok neke puštene životinje ne mogu opstati u prirodi, neke vrste mogu preživjeti i postati invazivne, širiti bolesti, narušavati staništa i prijetiti drugim vrstama izumiranjem. Tako su npr. puštene crvenouhe kornjače u jezerima zagrebačkog parka Maksimir praktički istrijebile izvorno nastanjene barske kornjače. Invazivnih stranih vrsta u Europi ima više od 12.000, a na njihovu kontrolu i saniranje štete koje su izazvale u Europskoj uniji godišnje se potroši više od 12 milijardi eura''.