Već su neko vrijeme cijene plina na svjetskom tržištu u nekontroliranom porastu. Tako je primjerice na nizozemskoj burzi, TTF-u, referentnom europskom plinskom tržištu, cijena plina ovih dana skočila na 89 eura po megavatsatu. Ogromna je to inflacija, ako se uzme u obzir da je u siječnju megavatsat plina košta svega 17 eura.
Mnogi se stoga boje nestašice plina, no u Hrvatskoj ne bi trebalo biti razloga za zabrinutost. Naime, svi distributeri plina u našoj zemlji tvrde da imaju dovoljne zalihe do proljeća, a iz Hrvatske energetske regulatorne agencije poručuju da je trošak nabave plina već ranije određen za razdoblje od 1. travnja 2021. do 31. ožujka 2022., pa do poskupljenja neće doći.
Dodaju da se krajnja cijena plina za kućanstva utvrđuje metodologijom utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu. Tako će HERA trošak nabave plina za razdoblje nakon 31. ožujka 2022. objaviti najkasnije 10 dana prije tog roka, piše Večernji. Ističu da bi u sljedećoj regulacijskoj godini, dakle nakon 1. travnja, cijena ipak mogla biti povećana, jer ovisi o sezonskim terminskim ugovorima na TTF-u.
"Uzlazni trend kretanja cijena plina zabilježen na europskim plinskim tržištima u dosadašnjem dijelu godine mogao bi, dakle, utjecati na povećanje iznosa troška nabave plina u razdoblju od 1. travnja 2022., no napominjemo da nije moguće predvidjeti kretanje cijena u preostalom referentnom razdoblju do 28. veljače 2022., a time i njihov utjecaj na trošak nabave plina i krajnju cijenu plina za kućanstva koja koriste javnu uslugu opskrbe plinom od 1. travnja 2022.", poručuju iz HERA-e.
Nema razloga za zabrinutost
Iz Prvog plinarskog društva su poručili da "hrvatski potrošači ne trebaju strahovati od nestašice plina", jer imaju različite dobavne pravce i mehanizme osiguranja u kriznim situacijama. "Plin je na svjetskom tržištu već znatno poskupio i očekujemo slična kretanja još barem u prvom kvartalu 2022. To naši građani ove zime neće osjetiti zbog regulirane cijene plina za kućanstva", poručili su iz PPD-a.
U HEP-u, pak tvrde, da se opskrbljuju iz domaćih izvora te na plinskim burzama u Austriji i Mađarskoj, a nije zgorega spomenuti i da je ove godine porastao udio nabave plina preko LNG terminala, čiji su suvlasnik, zbog čega tvrde da im je lakše postizati povoljnije cijene.
"Ugovaranje nabave plina za potrebe HEP grupe za sljedeću ogrjevnu sezonu u većoj mjeri obavljeno je u prvoj polovici ove godine te trenutačne cijene plina na europskim tržištima ne bi trebale imati znatniji utjecaj na cijene plina u RH koje isporučuje HEP grupa u predstojećoj ogrjevnoj sezoni", poručuju iz HEP-a.
INA je osigurala dovoljne količine plina, zahvaljujući zakupljenim skladišnim kapacitetima i vlastitoj proizvodnji. Istaknuli su da ukupna potrošnja plina u Hrvatskoj iznosi oko 2,7 milijardi kubičnih metara godišnje, a oni pokrivaju oko 30 posto te količine.
"Ina ima zakupljeno približno 20 posto kapaciteta podzemnog skladišta Okoli. Na vrijeme smo napunili dio skladišnog prostora kojim raspolažemo kako bismo, uz plin iz domaće proizvodnje, osigurali opskrbu svojih kupaca za zimsko razdoblje", rekao je Goran Pleše, operativni direktor Rafinerija i marketinga i dodao da Ina godišnjim ugovorima osigurava relativno male količine plina iz uvoza.
Niti oni ne očekuju rast cijena plina za ovu sezonu, ali u budućnosti će ona ovisiti o uvoznoj cijeni kroz plinovod i LNG terminal, zbog toga što većinu potreba tržišta ipak ispunjavaju kompanije iz uvoza.
Olakšavanje situacije
U LNG-u Hrvatska otkrivaju da je tijekom plinske godine 2020./2021. na terminalu u Omišlju prekrcano 1.877.571 kubičnih metara ukapljenog prirodnog plina te se do kraja ove plinske godine očekuje isporuka preko 1,12 milijardi kubika prirodnog plina, što je više od 47 posto svih količina koje su ušle u plinski transportni sustav. U podzemnom skladištu plina Okoli 1. listopada ugovoreno je 91 posto kapaciteta, a u usporedbi s istim datumom lani, uskladišteno je 27 milijuna kubika plina manje. Iz skladišta tvrde da je zapunjenost na korektnoj razini te da količina plina u skladištu ovisi i o tome kad će ciklus utiskivanja završiti.
"U ovom trenutku teško je prognozirati što će se sve događati na tržištu plina nakon ožujka 2022., pogotovo u vezi s cijenom energenta. Vlada i HERA učinit će sve kako bi eventualni udar cijena bio što manji. Naravno da će i Gradska plinara Zagreb-Opskrba, koja u svom portfelju ima više od 300.000 potrošača, učiniti sve što je u njezinoj moći lokalnog opskrbljivača da olakša situaciju svojim kupcima", poručuju iz Gradske plinare Zagreb.
