Bivši ministar gospodarstva, Goranko Fižulić, objasnio je danas za N1 zašto cijene energenata u Europi dostižu rekorde, rekavši da je cijena prirodnog plina porasla i do 290 posto, a u Americi je to samo sto posto.
“Kao razlog možemo navesti da je došlo do velike potražnje, da je zima trajala nešto duže, a skladišta plina nisu napunjena. Trenutna popunjenost skladišta plina je četvrtinu ili trećinu ispod petogodišnjeg prosjeka”, rekao je.
Strah od nestašice
Istaknuo je da je završen Sjeverni tok 2, ali da nema dozvolu njemačkih regularota i ne zna se kad će ju uopće dobiti. No, dodaje Fižulić, kada Sjeverni tok 2 postane operativan, Gazprom neće upumpavati nove količine plina u njega, nego će plin koji je trebao doći drugim pravcima usmjeriti na Sjeverni tok 2.
“Pretpostavka je da Gazprom, bez obzira na priču da ima, ali je orijentiran na azijsko tržište, u proteklim godinama, kada cijene plina nisu bile atraktivne, nije radio dodatne investicije i nema kapaciteta da zadovolji europsku potražnju”, rekao je.
Fižulić tvrdi da je potražnja porasla dijelom zbog straha od nestašice, a dijelom zbog drugih nezgoda. U Velikoj Britaniji, kaže, dio se energije dobiva iz vjetroelektrana, ali ove godine “naprosto nije bilo vjetra”.
"Europa koja može četvrtinu svog plina dobiti putem LNG teminala ne može tom količinim sniziti cijenu jer ta cijena nije atraktivna. Gazprom ispunjava svoje ugovore, u Hrvatskoj mu je partner PPD”, rekao je.
Mađari kontroliraju INA-u
Fižulić kaže da tko kontrolira INA-u, taj kontrolira i hrvatski plin. “Kako vidimo, mađarska vlada kontrolira INA-u, a ne Hrvatska. Jeftiniji plin od nas imaju Mađari, Rumunji, Bugari i dvije baltičke zemlje.
Cijena za gospodarske subjekte je paradoksalno niža i Hrvatska je na sredini europske ljestvice. Ova cijena je takva do kraja godine. Kakvu će odluku HERA donijeti za narednu godinu i kojim će se parametrima voditi… Na koji način HERA određuje cijenu?”, pita se Fižulić.
“Zaboravili smo kad je benzin zadnji put bio ispod 10 kuna. Je li Hrvatska Vlada u dogovoru s INA-om da na taj način kompenzira ono što INA ne naplaćuje na plinu? Činjenica je da su hrvatska nalazišta nafte i rafinerije pod kontrolom onoga tko nabavlja 45 posto plina za hrvatsko tržište. Kako smo došli do toga da litra supera košta više nego u Sloveniji i Austriji, to je pitanje za Vladu”, kaže Fižulić.
