Cijene goriva na benzinskim postajama u Hrvatskoj divljaju, vozači se svakog tjedna ponovno hvataju za glavu, a jučer smo doznali i da je benzin najskuplji još od davne 2014. godine. Uz to, cijena goriva utječe i na cijene drugih proizvoda, jer se ugrađuje u troškove i formira krajnju cijenu pa je dobar dio inflacije koju gledamo vezano i uz taj problem.
Prema riječima naftnog stručnjaka Igora Dekanića, čini se kako Hrvatska vjerojatno neće reagirati niti ako cijena litre benzina prijeđe magičnu granicu od 12 kuna iz vrlo jednostavnog razloga - time se puni proračun. S druge strane, porast cijena goriva odgovara i Europskoj uniji jer provodi tranziciju na 'zelenu energiju' pa onda ona djeluje jeftinije i isplativije kada rastu cijene fosilnih goriva.
Cijene u svijetu vraćaju se na 2018. i 2019.
No, pitanje je i je li ovo porast cijena ili samo vraćanje na vremena prije koronapandemije koja je usporila gospodarstva, smanjila potražnju i srušila cijene goriva. "Svjetske cijene nafte odnosno cijene nafte na međunarodnim tržištima, govorimo o sirovoj nafti, se polako vraćaju na razinu iz 2018. i 2019. godinu", objašnjava za Net.hr Dekanić te objašnjava da ako je sirovina skuplja, skuplji je i proizvod.
"Prema sustavu cijena naftnih derivata koji je na snazi u Hrvatskoj, presudan je cijena sirove nafte i naftnih derivata iz uvoza. Budući da se cijene nafte vraćaju na predrecesijske razine, cijene goriva također prate cijene ulaza", rekao je Dekanić.
Cijene će i dalje rasti. No, koliko?
"U svakoj recesiji u kojoj se smanjuje potražnja za energijom padaju i cijene energije, prije svega nafte i naftnih derivata. Najave su oporavka svugdje u svijetu, a budući da svjetske burze nafte reagiraju na ekonomske najave, cijene sirove nafte su se vratile na razinu 2018. i 2019. i to je glavni uzrok rasta cijena i kod nas", rekao je Dekanić.
Smatra kako možemo očekivati nastavak rasta cijena kod nas. "Vjerojatno da, ne prevelik - nego donekle umjeren rast", kazao je Dekanić i objasnio zašto trenutni porast cijena nafte ide na ruku europskim liderima.
"Nemojmo zaboraviti da Europska unija, s obzirom na svoju strategiju napuštanja fosilne energije i ugljične neutralnosti u sljedećih 20 do 30 godina, EU-u zapravo odgovaraju visoke cijene nafte. Električni automobili su i sad nekonkurentni bez subvencija i poticaja, a kako bi tek bili kod nižih cijena nafte", kaže Dekanić.
Rast cijene odgovara Uniji, a teško da će Hrvatska reagirati
Visoka cijena nafte ide na ruku i državi pa je malo vjerojatno da će ona uskočiti i pomoći vozačima. "Ne zaboravimo, 60 posto maloprodajne cijene naftnih derivata završi u našim porezima, fondovima za otplatu kredita za izgradnju autocesta i ostale prometne infrastrukture", kazao je Dekanić i dodao da je malo vjerojatno da će država reagirati, ako cijena litre benzina prijeđe 12 kuna.
"Ima prostora za smanjenje poreza. Ali što onda, ako smanji poreze onda mora smanjiti i razinu zdravstvene usluge, obrane i svih ostalih društvenih funkcija koji se formiraju iz fiskalnog prihoda", kazao je Dekanić i dodao da je malo vjerojatno da će država reagirati.
