Pitanje isplate zaostataka za nepravilno obračunate prekovremene sate liječnika i liječnica i dalje je neriješeno pa je Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) među svojim članovima i članicama istražio u kojoj mjeri su poslodavci poštivali donesene presude i kao legalisti izvršili obveze prema svojim zaposlenicima i zaposlenicama.
Anketu među članovima i članicama o statusu tužbi koje su liječnici i liječnice krajem 2018. poveli protiv protiv poslodavaca zdravstvenih ustanova povodom neisplate dijela dodataka na plaću u prekovremenom radu HUBOL je proveo u kolovozu, a sada su objavili rezultate.
U anketi je sudjelovalo 713 ispitanika i ispitanica, konkretno 46,9 posto žena i 53,1 posto muškaraca, raznih dobnih skupina - najviše u dobnoj skupini od 40 do 50 godina (20-30 godina 1, posto, 30-40 godina 25, posto, 40-50 godina 39,7 posto, 50-60 godina 24,2 posto te 60 i više godina 9,9 posto).
Većina ispitanih su specijalisti (93,8 posto), a među njima 51,6 posto ispitanika i ispitanica su zaposlenici i zaposlenice kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica ili klinika, 40,3 posto općih bolnica, četiri posto je zaposleno u specijalnim bolnicama, a preostalih četiri posto u drugim ustanovama.
Prekovremeni rad u razdoblju od 2013. do 2020. ostvarilo je 93,7 posto ispitanika i ispitanica, a drugih 6,3 posto podjednako ne znaju jesu li ili nisu ostvarili prekovremeni rad.
U međuvremenu, tužbu zbog neispravnog obračuna i isplate prekovremenog rada podiglo je 67,7 posto ispitanika i ispitanica. Njih 7,5 posto još nisu, no planiraju je podići, dok tužbu nije podiglo 24,5 posto ispitanika i ispitanica.
Prvostupanjsku sudsku presudu primilo je 40,5 posto, a 33,8 posto još nije. Drugostupanjsku pravomoćnu presudu primilo je 22,6 posto, dok je 51 posto ispitanika i ispitanica još u očekivanju presude.
Prvostupanjskom
presudom dosuđeno je između 20.000 i 40.000 kuna u 14,6 posto
ispitanika i ispitanica, njih 9,3 posto očekuje između
40.000 i 60.000 kuna, a 9,1 posto između 80.000 i 100.000
kuna.
Samo 12,7 posto ispitanika i ispitanica je primilo isplatu na temelju pravomoćne sudske presude, dok 55 posto njih još očekuje isplatu premda su primili pravomoćnu sudsku presudu koja propisuje obvezu isplate kroz osam dana od nastupa pravomoćnosti.
U velikoj većini ovih slučajeva taj rok je prošao i presude podliježu zakonskim kamatama koje, baš kao i iznos pravomoćne sudske presude, čekaju isplatu iz okvira bolničkih limita HZZO-a namijenjenih dijagnostici i liječenju pacijenata, redovnim isplatama plaća zdravstvenim djelatnicima te podmirenju drugih redovnih troškova poslovanja, upozoravaju iz HUBOL-a.
Liječnici će morati ovršiti bolnice u kojima rade?
Unatoč svemu, 61,5 posto ispitanika i ispitanica koji su stekli uvjete za ovrhu zdravstvene ustanove nisu još ovršili ustanovu dok isto planira u narednom razdoblju učiniti 48,7 posto ispitanika i ispitanica.
HUBOL sve to dovodi do zaključka, kako kažu: ''Dok naši susjedi u kriznom korona razdoblju bilježe povišice uslijed žrtvi i napora u suzbijanju epidemije, u nas ništa nova. Vrijeme je za isplatu dugova liječnicima i liječnicama koje su poslodavci godinama stvarali neispravnim obračunom plaća, o čemu je pravorijek koncem prošle godine dao i Vrhovni sud, potom i čitav niz drugostupanjskih županijskih sudova. Može li Hrvatska biti pravna država ili će liječnici i liječnice morati na "teži" način doći do svojih zasluženih, a neisplaćenih plaća?''
A što se radi u resornom ministarstvu?
Da bolnice odbijaju isplaćivati dosuđene dugove liječnicima, upozorio je prije nekoliko dana i Hrvatski liječnički sindikat, čija je čelnica Renata Čulinović Čaić kazala da su prije desetak dana uputili zahtjev za sastanak s premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrima zdravstva, rada i financija - Vilijem Berošom, Josipom Aladrovićem i Zdravkom Marićem jer rješavanje problema isplate duga liječnicima i liječnicama traži sudjelovanje i dogovor tri resorna ministarstava uz suglasnost premijera. No, iz Vlade nisu dobili nikakav odgovor.
I to iako je i Beroš poručio ranije da slijedom donesenih pravomoćnih presuda njegovo Ministarstvo mora zajedno s Ministarstvom financija izraditi plan isplate razlike iznosa za prekovremene sate, s obzirom na to da se radi o visokom ukupnom iznosu. Podsjetio je da je u skladu s pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda, odredba o pravilnom obračunu prekovremenog rada uvrštena u Granski kolektivni ugovor 1. travnja pa se od tada prekovremeni sati isplaćuju sukladno toj izmjeni.
No, Čulinović Čaić je upozorila da ih nitko nije zvao na razgovor ni oko načina vraćanja neutuženog dijela duga, koji je nastao nakon podizanja tužbi, od 2018. do 2020. - "Čini se da moramo tužiti i za taj preostali dio duga i da nikoga nije briga što će se na taj način dug nepotrebno povećati za iznos kamata i sudskih troškova".
Procjenjuje se da je ukupni dug liječnicima i lječnicama za prekovremeni rad u proteklih sedam godina dosegnuo između jedne te 1,5 milijarde kuna s kamatama i sudskim troškovima.
