Svatko tko je u Hrvatskoj imao priliku naći se u situaciji u kojoj ima bilo kakve veze s prijavama na natječaje za bespovratna sredstva, zna koliko to nezahvalan posao može biti te koliko je truda potrebno uložiti u nešto što, velikim dijelom, ovisi o pukoj administraciji.
Isto se potvrdilo i jučer, u 11 sati i 35 sekundi (ovih 35 sekundi bit će dosta bitno za priču) kad su se mnogi naši mali i srednji poduzetnici našli u grotlu hrvatske administracije. Radilo se o prijavama na natječaj za poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a kroz informacijske i telekomunikacijske tehnologije na kojem je bilo predviđeno 53,2 milijuna kuna bespovratnih sredstava.
Hladan tuš
Natječaj je trebao biti otvoren od jučer u 11 sati sve do 29. lipnja 2020. godine, odnosno do alokacije sredstava.
Stoga su brojni poduzetnici i njihovi projektni menadžeri čekali 11 sati da kliknu na gumb 'prijava' i tako svoj projekt ubace u sustav. U tome su uglavnom i uspjeli, njihovi projekti su ubačeni, no sat vremena kasnije uslijedio je hladan tuš. Zbog velikog broja prijava, natječaj je zatvoren svega 35 sekundi nakon što je bio otvoren.
'Obavještavamo prijavitelje i zainteresiranu javnost kako je zaprimanje prijava za Poziv na dostavu projektnih prijedloga "KK.03.2.1.18 POBOLJŠANJE KONKURENTNOSTI I UČINKOVITOSTI MSP-a KROZ INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE (IKT)" obustavljeno u trenutku kada je iznos bespovratnih sredstava obrađenih projektnih prijava premašio 200% od ukupne alokacije poziva. Slijedom navedenog, unutar spomenute alokacije zaprimljene su 243 projektne prijave, od kojih je posljednja zaprimljena 28.8.2018. u 11:00:35:44 prema Srednjoeuropskom vremenu', stoji u priopćenju resornog Ministarstva.
Tko je jamio, jamio je
Nakon zatvaranja natječaja zaprimljeno je još 589 projektnih prijava koje neće biti obrađene. Dakle, ovaj je natječaj funkcionirao po principu najbržeg prsta i to svega 35 sekundi.
Neki poduzetnici kažu i kako su se pojavili problemi s različitim vremenom prijave i potvrde prijave projekta, odnosno da se ta vremena nisu poklapala, i da su projekti koji su u isto vrijeme prijavljeni, imali različita vremena prijave.
Ministarstvo to objašnjava ovako:
"Sustav eFondovi kao vrijeme podnošenja prijave uzima klik prijavitelja na akciju Podnesi, odnosno klik na 'Da' kao odgovor na pitanje u skočnom prozoru Jeste li sigurni da želite podnijeti projektnu prijavu? Točno vrijeme jest vrijeme na poslužitelju sustava eFondovi koje je postavljeno na Srednjoeuropsko (CET) vrijeme. Obrada prijava na predmetni poziv vršena je s odgodom radi optimizacije podnošenja projektnih prijava i to prema redoslijedu zaprimanja, odnosno podnošenja projektnih prijava prema Srednjoeuropskom vremenu".
Ljudi su bijesni
Poduzetnici su, malo je reći, bijesni ovakvim principom prijava zbog kojeg su mnogima, njih točno 589, tjedni rada otišli u vjetar.
"Probudim se i vidim mail od konzultantice, odem se logirati kad ono prijava nije prošla. Zašto? Zato jer su prošli samo oni koji su se prijavili u prvih tridesetak sekundi. Tko je tu lud? Znači nečiji trud ovisi o tih tridesetak sekundi. Najbrži prst. Milijunaš. Zapravo prvenstveno ovisi o tome kakvu netko ima internetsku vezu, oni s optikom najviše profitiraju. I gdje je tu onda jednakost i ravnopravnost? Ovakve principe na natječajima ne rade ni po seoskim zadrugama, pa bolja metoda od ove je da izvlače kuglice s brojevima i naprave lutriju od svega toga", napisao je jedan poduzetnik na Facebooku čiji projekt nije prošao u prvih 35 sekundi.
'Sistem najbrži prst'
MOST-ova saborska zastupnica Sonja Čikotić, članica saborskog odbora za regionalni razvoj i fondove EU-a, pozvala je poduzetnike koji su ovime bili zatečeni da joj se jave.
"Ovo nije način na koji se gospodarstvo treba podupirati, zasigurno nije u redu da se poziv obustavlja nakon pristiglih 200% prijava i to nakon 40 minuta što je Poziv bio otvoren, jer je sustavu tako lakše, jer ne može obraditi sve te silne pristigle prijave za poboljšanje konkuretnosti hrvatskog poduzetnika", napisala je na svom Facebook profilu.
Odrješita je bila i predsjednica CISEx-a (Hrvatske udruge nezavisnih izvoznika softvera), Tajana Barančić, koja je zaključila kako bi isplativije bilo uplatiti listić lutrije jer manje košta, kraće traje prijava, a izgledi za dobitkom su podjednaki.
