Turistička sezona bliži se svome vrhuncu uz mnoštvo proturječnosti. Ukupna posjećenost s brojem noćenja u ovoj godini raste, ali popunjenost kapaciteta opada. Ispostavilo se da je uzrok tome dodatna gradnja smještajnih jedinica kod manjih privatnih ugostitelja. Odnosno, u pravilu kod obiteljskih iznajmljivača s apartmanima u vlastitom domaćinstvu ili kod vlasnika manjih nekretnina koji njima upravljaju s distance, piše Deutsche Welle.
Stoga se postavlja pitanje tko je zakazao u planiranju sezone.
'Očekuju nerealno visoke profite uz minimalan rizik'
Ivo Kunst, ekonomist s Instituta za turizam u Zagrebu, kaže kako u velikoj mjeri svjedočimo senzacionalističkom pristupu velikog dijela medija koji zamagljuju suštinu konteksta.
"Svake godine u srpnju započinje kuknjava: najavljuje se katastrofa, 'srpanjska rupa' veća je od očekivanog, sve više apartmana prazno, itd. No većina velikih i etabliranih kuća se ne žali, nego traže pravo na zapošljavanje većeg broja stranih radnika. Uostalom, imamo uvid u njihove rezultate na godišnjoj razini kao potvrdu", ističe Kunst.
On dodaje da broj apartmanskih jedinica na Jadranu i dalje nekontrolirano raste, a usporedo rastu i cijene svih vrsta usluga. Istodobno, turistički konkurenti na Mediteranu – Grčka, Tunis, Turska, Maroko, Alžir, Egipat - ekonomski su se oporavili i konsolidirali pa je, po Kunstovim riječima, njihov turistički proizvod opet interesantan.
Kunst također kritizira veliki broj novih turističkih poduzetnika ili, kako kaže, "nedovoljno obrazovanih oportunističkih investitora u apartmane koji očekuju nerealno visoke profite uz gotovo nikakav rizik". To se, kaže, ne može tako očekivati, osobito ako je neka destinacija nedovoljno konzistentna u isporuci svoje jedinstvene prodajne ponude i ako ne može ili ne želi stati na kraj iracionalnostima u korištenju raspoloživog razvojnog prostora.
25.04.2018., Sibenik - Turisticka tabla apartmana. Photo:
Nekontrolirani rast apartmanskog smještaja
"Mislim da pritom nije riječ toliko o nedostatku strateškog promišljanja, koliko o nedostatku implementacije već definiranih strateških smjernica, kao i uobičajenim tržišnim fluktuacijama na koje je objektivno teško utjecati. Konačno, u uvjetima nekontroliranog rasta apartmanskog smještaja problem neusklađenosti ili podkapacitiranosti infrastrukturnih sustava u većini jadranskih destinacija, sve je izraženiji", kazao je Kunst za Deutsche Welle.
Radi se o problematici koja se tiče djelokrugom odgovornosti više ministarstava, ne samo Ministarstva turizma, ali i lokalnih samouprava jer se radi i o infrastrukturnim problemima koji se tiču kanalizacije, vodovoda, manjih prometnica, zbrinjavanja otpada...
U tome leži odgovor na pitanje zašto se u Hrvatskoj usred sezone toliko često i ozbiljno događaju kolapsi komunalne i druge infrastrukture, poput nedavnog rušenja strujne mreže u Dubrovniku. U hrvatskom turizmu premalo pažnje se polaže na temelje prihvata velikog broja gostiju kojima više nije dovoljno ponuditi krov nad glavom i hranu, nego općenito podnijeti goleme pritiske na energetsku, prometnu, ekološku i mnogu drugu održivost funkcioniranja zemlje-domaćina, piše Deutsche Welle.
30.07.2016., Baska Voda - Turisticka patrola. Photo: Petar Glebov/PIXSELL
Ulaganje u kvalitetu, a ne spuštanje cijene
Goran Rihelj, analitičar portala HrTurizam.hr, podsjeća na činjenicu da je turizam povijesno i otpočeo iz obiteljskog smještaja.
"No kod nas je to sve još uvijek veoma nesređeno. Ne zna se tko su točno gdje domaćini, neke obitelji ili nekretninski agenti", kaže Rihelj dodajući da je kod ekspanzije divlje gradnje apartmana lokalno prečesto zanemarivana uloga generalnih urbanističkih planova.
U mnogo gradova nema ni dovoljno parkinga za goste, a ne zna se gdje sve odlazi novac uprihođen od turizma. S druge strane, svi su upućeni na življenje od turizma. I sad kad se međunarodno tržište okrenulo na štetu Hrvatske koja je od toga živjela uglavnom po inerciji, svi su iznenađeni.
"Određena rješenja za iznajmljivače ipak postoje: ulaganje u kvalitetu, ne spuštanje cijene. Može se uočiti da se na ovu sezonu ne žale oni koji su npr. ušli pod neku oznaku kvalitete", smatra Rihelj.
