Ljeto je stiglo, sezona kupanja, a s njima za mnoge i strah od morskih pasa. U Jadranu živi 30-ak vrsta, samo su dvije za čovjeka potencijalno opasne, a stručnjaci kažu: vjerojatnost da vas napadne morski pas je 1 naprema 11 milijuna. Ipak - ta se mala vjerojatnost na Jadranu nekoliko puta ostvarila.
Ako je nedavno uspio pronaći put do plićaka u španjolskoj Palma de Mallorci - mnogi se pitaju: može li morski pas doplivati i do neke jadranske plaže? Sam spomen opasne životinje, kod većine izaziva strah.
"Kad sam bio mlađi, bilo me svuda, a sada se više držim kraja, s unučadi", kazao nam je Valentin iz Opatije.
"Vidjela sam ga na Malom Lošinju prije par godina kada su ga ribari izvadili i mogu vam reći da nije bilo baš ugodno", priča nam Gordana iz Duge Rese.
"Ja se više bojim ljudi nego morskih pasa", kazat će Slovenac Adunaj.
U Hrvatskoj je u raljama morskog psa stradalo devetero kupača. Međutim, nikad u povijesti nije stradao Hrvat, uvijek se radilo o turistima koji ljetuju na našoj obali. Zanimljivo je da se o tome vrlo malo i sitno pisalo - vjerojatno baš zato da se turisti ne uplaše. U Opatiju su psi svraćali nekoliko puta.
1955. Nijemica je plivala poprilično daleko od obale kada ju je napala morska neman. Prema riječima očevidaca najprije je kružio oko je, a na posljetku je i progutao.
Druga nesreća dogodila se šest godina poslije. Stradao je srpski učenik koji je u Opatiji bio na odmoru. Plivao je 80-ak metara od obale.
Napao je ponovno 1971. i ponovno u Opatiji. Meta je bio Poljak. Zadobivene ozljede bile su smrtonosne.
Novine iz 1971. pišu: pretpostavlja se da je zalutao za nekim preko oceanskim brodom i sada ne može pronaći izlaz na otvoreno more. Ribari s opatijskog područja pokušavaju ga uhvatiti.
Posljednji se smrtonosni napad velike bijele psine dogodio 1974. Žrtva je bio njemački turist koji se kupao kod Omiša. Primirje je trajalo sve do 2008.
"43-godišnji Slovenac plivao je sa svojim ulovom, odnosno gofom samo desetak metara od obale kada ga je napao morski pas dug oko 5 metara. Slovenac se branio harpunom, ali ga je morski pas ugrizao za nogu. Brzom liječničkom intervencijom spašen je."
Već devet godina nije zabilježen niti jedan napad u Hrvatskoj.
"Zbog toga što je Jadran poluzatvoreno more u kojem oni praktički poput velike bijele psine nemaju adekvatne hrane. Njihova primarna hrana je tuljani, sredozemne medvjednice i tune", objašnjava dr. Jakov Dulčić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split.
No, iako čovjek nije njihova primarna hrana, i iako ih u Jadranu gotovo i nema - mnogi se strahu oduprijeti ne mogu. Kod nekih su ga izazvali filmovi. "Ralje" nikom nisu pomogle.
"Snažan strah od morskih pasa je zapravo jedan iracionalan strah, tako da se on može javiti čak kad i nisu u moru ili oceanu negao čak i ako su blizu nekog akvarija ili stoje na brodu javit će im se strah kao da su izloženi napadu", kazala nam je psihoterapeutkinja Tea Knežević.
Razloga za strah ima, primjerice, u Australiji gdje su samo u prošloj godini napali 20-ak puta i u Americi više od 50.
U Hrvatskoj - sasvim druga priča.
"Vjerojatnoća da će vas napasti morski pas 1:11 milijuna, odnosno da će vas prilikom tog napada i usmrtiti je 1:240 milijuna. Pogledajte koja je to vjerojatnoća, odnosno veća je vjerojatnost da će vas pogoditi grom nego napasti morski pas", otkrio nam je dr. Jakov Dulčić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split.
U prosjeku od morskih pasa u svijetu na godinu strada petero ljudi, konji ubiju 20-ero, a krave 22-oje ljudi.
