Bugarske novine Trud objavile su tekst u kojem se opisuje sustav diplomatskih letova državne azerbajdžanjske kompanije “Silk Way Airlines”, kojima se smanjenim sustavom tranzitnih kontrola dostavljalo oružje i vojnu opremu u niz kriznih žarišta svijeta.
Preko 350 takvih diplomatskih letova preko niza država (među ostalim i Hrvatska ) prebacivalo je vojne terete na tržišta Iraka, Afganistana, Pakistana, Konga, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Sudana, Burkine Faso i Saudijske Arabije. Pri tome, posebno je istaknuta Saudijska Arabija kao financijer i posrednik u nizu poslova kojima se implicira naoružavanje brojnih skupina raznih boraca u Siriji i Jemenu.
Preko Hrvatske 282 tone vojnog tereta
U bugarskom tekstu Hrvatska se spominje samo jednom – povodom prijevoza 282 tone tereta putem ukupno 10 diplomatskih letova na ruti Baku-Rijeka-Baku u travnju i svibnju ove godine – u sklopu posla s Ministarstvom obrane Azerbajdžana i američkim poduzećem Culmen International LLC.
Povodom novog otkrića, priznati vojni analitičar Igor Tabak, na svom portalu Obris analizirao je hrvatsku kontrolu izvoza (ili bolje rečeno, nedostatak kontrole), ali i skrenuo pozornost na prijelomi sudski slučaj u Velikoj Britaniji.
Na prvi pogled legalno...
Istini za volju, ovakvi poslovi izgledaju potpuno legalni. No kada se temu pogleda detaljnije, tu se otvaraju pitanja poštovanja UN sporazuma o trgovini naoružanjem i preporuka EU o prometu roba vojne namjene jer postoji sumnja kako će barem dio ove vojne tehnike biti korišten za kršenje ljudskih prava. Upravo se ova pitanja posljednjih godina učestalo postavljaju u slučaju Saudijske Arabije, države kojoj je i Hrvatska 2016. izvozila vojnu robu.
"No to nisu dileme koje bi mučile samo Hrvatsku, o čemu dobro svjedoči sudski postupak trenutno u tijeku u Velikoj Britaniji – posebno važan u ovom kontekstu, a praktično nevidljiv u raspravi koja se na istu temu ponekad vodi u Hrvatskoj" ističe Tabak.
Služi li oružje za zločin?
KRVAVI RAT U JEMENU: Više od 1500 djece ubijeno u napadima koje predvodi Saudijska Arabija
U Velikoj Britaniji je početkom 2016. organizacija Kampanja protiv trgovine naoružanjem (Campaign Against Arms Trade – CAAT) pokrenula sudski postupak protiv države kojim se osporava mogućnost izdavanja dozvola za izvoz vojne opreme i naoružanja iz Ujedinjene Kraljevine u Saudijsku Arabiju koji su tijekom posljednje dvije godine u UK donijeli oko 3,3 milijarde funti.
"Kao razlog osporavanja navodi se kako Saudijska Arabija svojim ponašanjem u Jemenu (gdje sudjeluje u građanskome ratu) krši britanski propis kojim je u pravni sustav UK unesen sadržaj europskih pravila o prometu naoružanja i vojne opreme (među ostalim i EU preporuke 2008/944/CFSP, “The Common Rules Governing the Control of Exports of Military Technology and Equipment”), kao i UN Sporazuma o trgovini naoružanjem (UN Arms Trade Treaty)." pojašnjava analitičar.
Propisi, među ostalim, ograničavaju izdavanje takvih dozvola u slučaju postojanja jasnog rizika da bi roba mogla poslužiti za počinjenje ozbiljnih kršenja međunarodnog humanitarnog prava.
Britanski sud prosuđivao Saudijsku Arabiju
U presudi, koja je objavljena 10. srpnja 2017., visoki sud odlučio je da nema osnove za suspendiranje izvoznih dozvola za Saudijsku Arabiju po pitanju opreme vezane uz sukob u Jemenu, kao ni za obustavu daljnjeg izdavanja takvih izvoznih dozvola.
"U osnovi, sud je zaključio da snage Koalicije u Jemenu ne ciljaju civile namjerno, da je Saudijska Arabija uspostavila procedure za osiguravanje pridržavanja normi međunarodnog humanitarnog prava, da je Koalicija istraživala kontroverzne incidente, da se Saudijska Arabija upustila u dijalog s predstavnicima Velike Britanije oko upitnih incidenata i procedura postupanja u takvim situacijama, da je Saudijska Arabija posvećena pridržavanju međunarodnog humanitarnog prava, i da nema “jasnog rizika” za počinjenje “ozbiljnih povreda” međunarodnog humanitarnog prava (u njegovim raznolikim manifestacijama) – koji bi činio nužnim suspendiranje ili otkazivanje prodaje vojne robe iz Velike Britanije u Saudijsku Arabiju temeljem kriterija 2c na koji su se pozivale nevladine udruge." objašnjava Tabak.
U dostupnim materijalima iz ovog sudskog postupka jasno se vidi i mehanizam preispitivanja opravdanosti izdavanja izvoznih dozvola za vojne robu u Velikoj Britaniji – sklop više ministarstava i njihovih specijaliziranih radnih skupina, čiji se rad na registriranju i ocjenjivanju incidenata na terenu mogao predstaviti sudu, u okviru obrazlaganja ispravnosti rada državnog sustava izdavanja odluka za izvoz naoružanja i vojne opreme.
Na papiru smo isti kao i UK
U Hrvatskoj je situacija na prvi pogled slična, a ipak temeljito različita. Kao i u UK – gdje takve dozvole donosi državni tajnik zadužen za međunarodnu trgovinu, uz aktivnu suradnju Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva obrane – u Hrvatskoj je to načelno posao Ministarstva gospodarstva, uz suradnju vanjskoposlovnog i obrambenog resora.
No,u Hrvatskoj ta suradnja zapravo u praksi ne radi. Nadležna ministarstva u RH načelno više rade na skrivanju podataka o procesu izdavanja izvoznih dozvola za robe vojne namjene, nego što su spremna takve podatke podastrijeti javnosti čak i u slučaju stalnih problema, skandala, te propitkivanja. Osim toga, nedostatak suradnje jasno se vidi i u potpunom izostanku koordinacije nadležnih dijelova države po ovim pitanjima – što se dobro vidjelo u veljači ove godine, kada su temeljem istraživanja medija o jednim te istim izvoznim poslovima iz Ministarstva gospodarstva, Ministarstva financija i Državne uprave za statistiku izašli u javnost temeljito različiti podaci.
Skrivaju podatke
Da to nije slučajno, pokazali su i upiti nevladine organizacije Centar za mirovne studije iz Zagreba, koja je 22. lipnja ove godine objavila rezultate svoje tematske prepiske s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta po pitanju zahtjeva za pristup informacijama oko hrvatskog izvoza oružja u Saudijsku Arabiju tijekom 2014., 2015. i 2016. godine.
Tom se prilikom pokušalo doznati više o specijaliziranim procjenama rizika vezanog uz izvoz naoružanja u tu državu – što je posao kojeg je resor gospodarstva pokušao prebaciti na vanjske poslove (koji su se oglušili na očitovanje temeljem upita po pravu na pristup informacijama).
Dovoljno je obećanje
No, ono što je ipak postalo jasno usred takvog oglušivanja (u dijelovima prepiske koje su članovi CMS stavili na internet krajem lipnja) – je činjenica da Ministarstvo gospodarstva od Ministarstva vanjskih poslova nije dobilo nikakvu vezanu “procjenu” stanja u Saudijskoj Arabiji na temelju koje bi izdali ili uskratili izvozne dozvole za trgovačke poslove iz RH u Saudijsku Arabiju.
Umjesto toga, iz Ministarstva vanjskih poslova se sredinom ožujka 2017. godine čulo tek da u okviru svoje suradnje po pitanju spomenutih izvoznih dozvola od zemlje u koju se misli izvoziti pribavljaju “… jamstvo da predmetna roba neće biti prenesena na bilo koju drugu pravnu ili fizičku osobu za poslovne aktivnosti na području te države, ili se ponovno izvoziti, posuđivati ili iznajmiti bez pisanog odobrenja nadležnih tijela Republike Hrvatske“.
Dakle, umjesto da samostalno naprave analizu rizika, oni su tek od zemlje potencijalnog odredišta robe tražili obećanje da neće biti daljnje distribucije bez suglasnosti iz Zagreba.
