O apsurdnosti našeg sudstva i slučaju Splićanke Nedjeljke Kapetanović čulo se prvi put lani u kolovozu. Čitateljica se bila požalila Slobodnoj Dalmaciji kako je diskriminirana zbog života u izvanbračnoj zajednici jer se od nje traži da plati porez na stan naslijeđen od pokojnog životnog druga Marina Musinova.
Prijeti joj prodaja stana jer je odbila platiti iznos od 16.831 kunu smatrajući kako su 33 godine života u takvoj zajednici jednako vrijeme kao i u onoj ozakonjenoj pred matičarom.
Prije neki dan doživjela je šok primivši rješenje Općinskog suda koji je obavještava da se dopušta predbilježba založnog prava na njezinoj nekretnini, i to u korist RH, odnosno Ministarstva financija što znači da stan ide na dražbu kako bi Porezna naplatila svoja potraživanja.
"To je strašno. Ako u rješenju o nasljeđivanju lijepo piše da sam, uz svog sina, nasljednica prvog nasljednog reda, ne vidim u čemu je problem... Iz Porezne tvrde da moram platiti jer sam rješenje dobila prije nego što je donesen Obiteljski zakon kojim su prava bračnih i izvanbračnih partnera izjednačena i u poreznim stvarima. Što je, međutim, s Ustavom RH koji ne radi razliku između bračnih i izvanbračnih drugova", pita se Nedjeljka koja nadodaje da je u šest godina svoje pravne borbe s Poreznom upravom "doktorirala" na problematici.
Nadalje, ovakvo diskriminiranje od institucija još je grublje kad se uzme u obzir činjenica da je žena 27 godina života u izvanbračnoj zajednici skrbila o teškom invalidu. Njen suprug je stradao u prometnoj nesreći samo deset dana nakon rođenja njihova sina i to ne, kako napominje, njegovom krivnjom. Bilo je to 1979. godine te je nakon toga ostao kvadriplegičar. Nakon što je njen životni suputnik stradao, Split i tadašnji Zavod za mirovinsko osiguranje dodjeljuju im 1988. na korištenje stan od 45 kvadrata na Pujankama, ujedno i njihovu prvu nekretninu, ispričala je Nedjeljka koja je Slobodnoj Dalmaciji pokazala Odluku o davanju stana na korištenje u kojoj su ona, sin i njen izvanbračni suprug navedeni kao članovi domaćinstva.
Prehranjivala je tročlanu obitelj s plaćom u "Dalmacijavinu". Njen suprug preminuo je 2006. godine. Nakon ostavinske rasprave, Nedjeljka je na njoj proglašena nasljednicom prvog nasljednog reda, no četiri godine kasnije stiže "čestitka" iz Porezne u kojoj je obavještavaju kako je, zbog svog bračnog statusa, dužna platiti porez na nasljedstvo. S mirovinom od 1500 kuna koja joj je jedini izvor prihoda, nije u mogućnosti platiti odvjetnika, pa se obraća Dalmatinskom odboru solidarnosti (DOS) koji nudi besplatnu pravnu pomoć.
Kako piše Slobodna Dalmacija, u Nedjeljkino ime DOS podnosi tužbu Upravnom sudu koji je prihvaća. Porezna uprava se žali i predmet završava na Visokom upravnom sudu koji staje na stranu države. Prije tri godine o slučaju je obaviješten i Ustavni sud, čiju presudu Nedjeljka još čeka, kao i očitovanje Suda za ljudska prava u Strasbourgu. U međuvremenu Porezna pokušava "sjesti" ovrhom na Nedjeljkin račun, no zbog njezinih niskih primanja se ne uspijevaju naplatiti, pa podnose prijedlog za promjenu sredstava ovrhe koji Općinski sud nedavno i prihvaća.
"Nad glavom mi sad visi i ta prijetnja zbog čega nemam mira... Možda bih se mogla dogovoriti s Poreznom da otplatim dug u sto rata, ali ne želim, i to ne samo zato što novca nemam, već je stvar principa. Ne pristajem na to da mojih 30 godina zajednice s čovjekom o kojem sam se požrtvovno brinula nekome predstavlja 'divlji' brak radi kojeg me sada treba i novčano kažnjavati", ogorčena je.
