Rezultate PISA testiranja mnogi su iščekivali, a kada su oni konačno stigli većina se uhvatila za glavu. Hrvatski učenici ponovno su podbacili na ovom testiranju i polučili vrlo poražavajući rezultat. Znanja i vještine hrvatskih učenika su ispodprosječni u svim područjima testiranja što znači da su slabi u čitalačkoj, prirodoslovnoj i matematičkoj pismenosti.
Po čitalačkoj pismenosti Hrvatska se smjestila na 29. mjesto od ukupno 77 država, dok ih je matematička pismenost smjestila na 40. mjesto od 78 zemalja. U prirodoslovnoj pismenosti hrvatski učenici našli su se na 46. mjestu u ukupnom poretku od 78 zemalja. Rezultate hrvatskih učenika na PISA testiranju komentirao je za Tportal i bivši voditelj kurikularne reforme Boris Jokić. Jokić napominje da rezultati hrvatskih učenika na PISA testiranju potvrđuju da u prošlih 12 godina nema ozbiljnijih pomaka u hrvatskom obrazovanju.
'Trebamo se zabrinuti'
"Ova činjenica nas kao društvo treba ozbiljno zabrinuti jer dok druga društva napreduju ulaganjem u obrazovanje, mi stagniranjem gubimo korak s razvijenim svijetom. Posebno treba zabrinuti podatak o negativnim trendovima u području prirodoslovne pismenosti, u kojem nam se u prethodnih 13 godina događa pad u funkcionalnim znanjima i vještinama učenika", kazao je Jokić za Tportal.
Bivši voditelj kurikularne reforme najviše je zabrinut zbog podataka o postotku učenika koji su funkcionalno nepismeni, a koji se u matematici kreću iznad čak trećine učenika, dok su se u prirodoslovnoj pismenosti povećali sa 17 posto u 2006. godini na 25,3 posto u 2018.
'U Hrvatskoj su promjene sve samo ne sustavne'
Jokić smatra da treba zabrinuti nizak postotak onih učenika koji su na najvišim razinama funkcionalne pismenosti. Napominje da je u matematici u Hrvatskoj takvih tek 0,8 posto, a s druge strane, u Sloveniji ih je 3,1 posto.
"Nitko u ovoj zemlji ne vjeruje, pa ni ja, da su slovenski učenici toliko pametniji i obrazovaniji od naših, ali ujedno sa sigurnošću mogu tvrditi da je slovenska obrazovna politika sustavna i smislena te da se u obrazovanje ulažu i financijska sredstva i pažnja društva. U Hrvatskoj su promjene sve samo ne sustavne. U njoj 35 dana nema škole, a pod promjenom se prodaje uvođenje polovnih tableta u škole i objava dokumenta u Narodnim novinama. Takvim ponašanjem politike ne mogu se očekivati pozitivne promjene", kazao je Boris Jokić.
