Cijene plavog dizela posljednjih godina rasle su tri puta, kanta motornog ulja za brod koštala je 100 kuna, a sada 200. Rasli su svi ribarski troškovi, a prihodi su ostali isti. Otkupna cijena ribe ostala je ista kao i prije poskupljenja. A već desetljećima su isti i brodovi, rijetko koji ribar si je priuštio novi pa su mnogi i dvostruko stariji od svojih kapetana.
Već sada bi brojni mogli vezati svoje brodove zbog neplaćanja obaveznih doprinosa poput svjetlarina. Ribari kažu nisu plaćali, jer račune nisu ni dobili.
Pred kamerama RTL-a, ribar Giotta šali se kako budući da ne smije ići na more, počet će se baviti kriminalom.
Stari morski vuk Gianni Giotta jedan je od dvadesetak tisuća onih
koji su zbog nekoliko stotina kuna duga izbrisani iz registra
brodova. I to nakon pedeset godina ribarenja.
"Ja ne vjerujem da to je bilo nužno napravit da netko nekog briše
iz registra jer to je sad ko da netko ne plati komunalnu naknadu
pa mu sruše kuću ili mu brišu kuću i tako dalje", govori
Ivan Gianni Giotta, ribar iz Premanture.
Da je izbrisan i da ne smije na more nije ni znao.
"Ja nisam pojma imao. Jer to onda oni niti obavijeste niti
pošalju neki dopis da smo izbrisani, ništa, nego oni to šalju na
Internet. Ja Internet nemam niti ću ga imat, šta će meni
Internet, 74 godina imam" pojašnjava Giotta.
Do sad je kaže sve redovito plaćao, a ostao je dužan 400-tinjak
kuna.
"27.12. su poslali dvije uplatnice koje sam ja platio i išao sam
u kapetaniju da sam platio uplatnice, a oni su rekli da, ali
vi ste izbrisani."
No ministarstvo uplatnice nije slalo preporučenom poštom već
poput obične razglednice, tvrde to ribari. U Ministarstvu kažu da
su tu vijest slali ne samo na adrese ribara, nego i putem medija
te strukovnih udruga i državnih tijela. U posljednje dvije godine
nabralo se 5 milijuna kuna neplaćenih računa. Brojni ribari već
su krenuli s tužbama prema državi jer je za njih ovo kraj
ribarske karijere.
"S ovom rekli bismo relativno malom uplatnicom od nekih 200 kuna
zagorčalo mu je život za godinu dvije ako ne i dalje", tvrdi
Kristijan Zović, predsjednik Koordinacije
profesionalnih ribara malim alatima.
I Sveučilišni asistent na polju ekologije mora, Neven
Iveša tvrdi, zakonodavac bi trebao odgovornije donositi
odluke.
"Trebao bi paziti na sve one posljedice koje mogu iz njih proizaći jer u ovom slučaju za sada ne postoji nikakvo kratkoročno rješenje kako ljudi, ribarski sektor i drugi gospodarski sektor vezan uz more može nastaviti legalno obavljati svoju djelatnost", kaže znanstvenik i ribar, Neven Iveša.
A ovo su zahtjevi ribara:
"Da se održi sastanak na najvišoj ministarskoj razini, znači
ministarskoj razini i razini premijera s dva ključna pitanja što
znače egzistenciju za hrvatsko ribarstvo", kaže
predsjednik Ceha ribara HOK, Robert
Momić.
Prvo je blokiranje cijene goriva na 5 kuna, a drugo rješavanje
pitanja brisanja brodova iz registra. Za potonje ima dva
prijedloga. Prvi je da se omogući ponovni upis u registar, ali
bez strogih EU pravila što bi ribare skupo stajalo.
"Drugi prijedlog je jednostavno da se ukine odluka o brisanju tih
plovila na neki način onda koje je jednostavnije jer jednostavno
ne povlači za sobom izmjene pomorskog zakonika što je u
dugoročnim rješenjima i zakonskim okvirima puno teže", pojašnjava
Momić.
"To je bitno jer se zaradi jedan mali dodatak toj penziji. Ja
više ne mogu ribarit kao kad sam bio mlađi i tako. Ribarim manje
sati, četiri, pet sati na dan", kaže Giotta.
A more je kaže njegov život zato je i tužio državu. Nada se da će
ponovno zaploviti.
