Prema istraživanju koje je Promocija Plus provela za RTL građani su većinom uz predsjednika. Da su izbori danas, Zoran Milanović izborio bi drugi krug. Njega bira gotovo 42 posto građana. Kada bi HDZ-ova kandidatkinja bila Kolinda Grabar-Kitarović, kako je to bilo krajem 2019., povjerenje bi joj dalo više od četvrtine birača (26,4 posto). Miroslav Škoro koji je želio postati i premijer i predsjednik i gradonačelnik, ni danas ne bi uspio stići na Pantovčak (bira ga 4,3 posto građana). Svi ostali koji su sudjelovali u prvom krugu na izborima prije nešto više od dvije godine (Dario Juričan, Dalija Orešković, Mislav Kolakušić, Katarina Peović, Ivan Pernar, Dejan Kovač), dobili bi ni 16 posto. Neodlučnih je oko 12 posto.
Zoran Milanović, znamo, bio je kandidat stranaka ljevice. A njega bi u ovom trenutku biralo tri četvrtine birača SDP-a (75,3 posto), svaki drugi HSS-ov (49,7 posto), baš kao i IDS-ov glasač (48,2 posto). Ali ono što je zanimljivo, glas mu ne bi dalo čak 75 posto birača HSU-a. Ostali poput Glasa, Demokrata i PGS-a su podijeljeni, trećina je za Milanovića (34,5 posto), nešto malo više ih je protiv (36,2 posto), dok 30 posto ne zna ili ih Zoran Milanović ne zanima.
Kako glasaju glasači ostalih stranaka
Kako bi glasači pojedine stranke u ovom trenutku glasali kada bi u ponudi bili isti kandidati kao na posljednjim predsjedničkim izborima?
HDZ-ovo biračko tijelo u 74 posto slučajeva glasalo bi za Kolindu Grabar-Kitarović, a tek 11 posto za Milanovića. Birači SDP-a u ovom trenutku bi glasali u 77 posto slučajeva za Milanovića, a zanimljivo glasači lijeve platforme Možemo i desnog Mosta po 53 posto za aktualnog predsjednika. Dok bi 16 posto birača Domovinskog pokreta dalo glas Milanoviću, a čak 46 posto svom bivšem predsjedniku Miroslavu Škori koji je ostao bez stranke.
Prve dvije godine mandata
A što je obilježilo prve dvije godine mandata?
Za Milanovića se u javnosti često govori kako je upravo on oporba vlasti, u nedostatku prave i odlučne opozicije u Saboru. Prva asocijacija ispitanicima je komunikacija. Znamo da predsjednik često ne bira riječi, a to što je oštar i bez dlake na jeziku, prepoznaje više od trećine (34,5 posto ispitanika).
Milanović se tako nije libio svađati s Vladom i HDZ-om. Plameni jazavac, herojski zec, korumpirani ludonja, svega je bilo na račun Plenkovića, Jandrokovića, Banožića, Grlića Radmana. I to su prve asocijacije za 33 posto anketiranih.
Izbor predsjednika Vrhovnog suda, odnosno slučaj Zlate Đurđević, potom posjeti Banovini i poruke da je obnova loša, za što je kriva Vlada, pa stavovi o koroni koja je u jednom trenutku za Milanovića bila usporediva s karijesom, do apela za modernizacijom vojske - sve to tek manji broj ljudi (između 1,1 i 3,6 posto ispitanika) vidi kao ključne stvari koje su obilježile prve dvije godine.
A iako se često zaključuje kako je Milanović napravio zaokret, izgubio na ljevici, a postao ljubimac desnice, to tako vidi tek manje od 2 posto ispitanika.
Tko je najuspješniji hrvatski predsjednik?
Pa onda tko je najuspješniji hrvatski predsjednik? Preciznije - tko je to nakon Franje Tuđmana? Za većinu, odnosno 22,6 posto, to je aktualni šef države. Ali za dlaku, jer samo nula cijelih tri postotna boda je razlika između Milanovića i Grabar-Kitarović (koja ima 22,3 posto). Dakle, vodi se mrtva trka, unutar statističke pogreške. Da je najuspješniji Stipe Mesić, vidi to 22 posto građana. Još jedan predsjednik s lijevog spektra, Ivo Josipović, bio je najuspješniji za 18,6 posto ispitanika. Nitko, često popularan u istraživanjima kada je u pitanju politika - kaže gotovo 10 posto ispitanika.
NAPOMENA: Istraživanje je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija Plus od 1. do 3. veljače 2022. na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
