Nedavno izvješće UN-ove međunarodne organizacije za migracije kazuje kako će do 2050. godine između 25 milijuna i milijardu ljudi biti prisiljeno napustiti svoje domove zbog suša, poplava, požara i gladi povezanih s klimatskim promjenama. Časopis Science piše kako je vrlo vjerojatno kako će se raditi o oko 200 milijuna ljudi.
No, što će se u sljedećih 30 godina dogoditi s Hrvatskom, naročito s priobalnim dijelom zemlje? O tome dosta govori Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, koju je pripremilo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. U njoj stoji kako će biti promjena, doduše ne tako dramatičnih kao u prognozama UN-a za ostatak svijeta, no dovoljno je upozorenje to da se već sada moraju početi poduzimati mjere za ublažavanje posljedica, prenosi Slobodna Dalmacija.
Ogromne štete
U uvodu Strategije navode se neki zanimljivi, ali dosad nepoznati podaci, od kojih je najšokantniji onaj Europske agencije za okoliš (EEA) prema kojem Hrvatska spada među tri zemlje s najvećim udjelom štete od nevremena u odnosu na bruto nacionalni proizvod. Od 1980. do 2013. ti su gubici u prosjeku iznosili 68 milijuna eura godišnje, a u 2014. i 2015. šteta je iznosila čak 580 milijuna eura. Najviše su stradale poljoprivreda i energetika.
U Strategiji se stoga navodi kako je "sve više dokaza da je RH osjetljiva na klimatske promjene, a s obzirom na to da velikim dijelom spada u Sredozemnu regiju, utjecaj klimatskih promjena će rasti, te se ranjivost ocjenjuje kao velika". Procjenjuje se kako će štete biti veće, jer poljoprivreda i turizam, koji su osjetljivi na vremenske uvjete, generiraju više od četvrtine ukupnog hrvatskog BDP-a.
Dva scenarija
Prognoze Ministarstva predviđaju dva scenarija koja ovise o tome koliko će se brzo događati klimatske promjene i hoće li se države držati obveza iz Pariškog sporazuma. Prvi scenarij je kratkoročna prognoza do 2040., a drugi, za koji se pretpostavlja da je manje izvještaj pokriva razdoblje do 2070.
Tako bi u Hrvatskoj do 2040. moglo biti zabilježeno jako malo smanjenje oborina, koje će se do 2070. smanjiti za pet posto u odnosu na sadašnje količine. Najveće smanjenje oborina očekuje se u južnoj Lici i dalmatinskom zaleđu te najjužnijim kopnenim predjelima, a zanimljivo je i kako će zime i proljeća imati više oborina, a ljeta i jeseni će biti sušnije. Pesimistična prognoza govori o smanjenju količine oborina za 10 posto, s time da bi ljeta trebala biti 10 posto sušnija, a zime 10 posto vlažnije.
Broj kišnih razdoblja bi se, prema Strategiji, trebao smanjiti u sljedećih 20 godina, a broj sušnih razdoblja povećavati. Ta bi se promjena, piše Slobodna Dalmacija, najviše trebala osjetiti u središnjoj Hrvatskoj.
Što se tiče temperatura, prema optimističnom scenariju iz Strategije, u sljedećih 20 godina se u cijeloj zemlji očekuje porast godišnjih vrijednosti za jedan do 1,2 stupnja, dok bi u sljedećih 30 godina prosječna temperatura narasla za 1,9, odnosno dva stupnja. No, porast će broj vrućih dana, kada se živa u termometru penje iznad 30 stupnjeva.
Strategija na postojeći prosjek od 15 do 25 dana, koji je uspostavljen referentnom klimom u razdoblju od 1971. do 2000. dodaje za veći dio zemlje još šest do osam, a ponegdje na Jadranu i više, vrućih dana. U dugoročnoj prognozi se ta brojka penje i za više od 12 dana, što znači paklena ljeta na Jadranu.
Nasuprot tome, zime će postati blaže, jer će se smanjiti broj dana u kojima temperatura pada ispod -10 stupnjeva, a bit će i vjetrovitije, naročito na sjevernom Jadranu gdje se očekuje drastična promjena od 20 do 25 posto više snažnijih vjetrova nego sada.
Neka mjesta će završiti pod vodom
Globalno zatopljenje će utjecati i na porast srednje razine mora, utjecat će i na podizanje Jadrana. Globalne vrijednosti u optimističnoj varijanti govore o porastu od 19 do 33 centimetra do 2065., odnosno do 38 centimetara u pesimističnoj varijanti. Do kraja stoljeća bi te vrijednosti trebale porasti za 32 do 63 centimetra, odnosno 45 do 82 centimetara. Prema Strategiji, najugroženiji na našoj obali bi tako trebali biti Cres, Mali i Veli Lošinj, Krk, Rab, Krapanj, Vela Luka i drugi otoci, a na kopnu Nin, Trogir, Ston...
Vremenske će promjene utjecati i na poljoprivredu, pa bi prema analizama do 2050. prinos u Hrvatskoj pasti i do osam posto, posebice u Dalmaciji. Stoga se u Strategiji upozorava poljoprivrednike "da počnu s provedbom mjera prilagodbe klimatskim promjenama". No, utješno je to što će klimatske promjene omogućiti uzgoj novih kultura i sorti na područjima gdje to dosad nije bilo moguće.
Posljedice po ljude i dobra
Posljedice će biti značajne i u ribarstvu, jer će očekivani porast temperature Jadrana od 2,4 stupnja do 2070. godine dovesti migracija riba u dublje vode i sjeverno, a mogla bi se povećati i prisutnost invanzivnih vrsta i značajno smanjenje, pa čak i izumiranje nekih domaćih vrsta. No, s druge strane, porst temeperature će uzrokovati ubrzani rast i kraće vrijeme uzgoja, što bi moglo pogodovati uzgajivačima tune i komarče, dok bi oni koji se bave lubinima i kamenicama, mogli biti u problemu.
Energetika će patiti zbog smanjenje proizvodnje u hidroelektranama zbog sušnijih razdoblja, koja za sobom nose i pojačanu potrošnju zbog rashlađivanja prostora. Turisti bi, pak, na našu obalu mogli dolaziti u predsezoni i postsezoni.
No, osim na prirodna dobra i gospodarstvo, vremenske će promjene izravno utjecati i na ljude. Najviše će biti promjena u raspoloženju, a moguće su i češće pojave kroničnih bolesti, poput infekcija probavnog sustava, Crohnove bolesti, ulceroznog kolitisa i karcinoma. Smrtnost će biti također povećana.
