Crvena lunja sve do nedavno smatrana je izumrlom gnjezdaricom, no 2018. je dojavljeno da se ženka crvene lunje (označena GPS odašiljačem od strane čeških kolega) zadržava u blizini Đakova što je upućivalo na moguće gniježđenje.
- Međunarodni dan strvinara: Bjeloglavi vladari neba jedno su od najvećih prirodnih blaga Hrvatske
- Spas od izumiranja: Gorskim kotarom i Likom vrludaju i karizmatični Stipe i RISta
Aktivni par i gnijezdo su pronašli Dora Dvoržak, Adrian Tomik i Josip Ledinšćak iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, ali nažalost prilikom pokušaja prstenovanja mladih ptića u gnijezdu je pronađeno probušeno jaje. Iako gniježđenje nije bilo uspješno, nedvojbeno je dokazano - ponovno nakon točno 50 godina, podsjetili su ovih dana iz BIOM-a, jedne od vodećih organizacija civilnog društva za zaštitu prirode u Hrvatskoj koja nas predstavlja u BirdLife Internationalu, najvećoj svjetskoj mreži za zaštitu ptica i prirode.
Naime, ptice čine jednu od najzanimljivijih skupina životinja i s oko 9.600 opisanih vrsta diljem svijeta predstavljaju najbrojniju skupinu kopnenih kralješnjaka, a Hrvatska s obzirom na to da je veoma raznolika i bogata staništima, u samom je vrhu Europe po raznolikosti faune ptica. U Hrvatskoj je zabilježeno oko 400 vrsta ptica, od kojih je čak 230 gnjezdarica.
Većina vrsta koje se u Hrvatskoj pojavljuju široko su rasprostranjene, ali neke su ipak ograničene na određena područja. Nažalost, zbog ljudskog djelovanja, veliki broj vrsta ptica u Hrvatskoj je ugrožen, tako da se gotovo polovica njih nalazi u nekoj od kategorija ugroženosti u Crvenoj knjizi ugroženih vrsta ptica Hrvatske.
Nestajanje tradicionalnog stočarstva i poljodjelstva, sječa starih šuma, razvoj turizma i rekreativnih aktivnosti te krivolov samo su neki od razloga zbog kojih su ptice ugrožene, a pripadaju među najznačajnije pokazatelje stanja prirode i vrlo osjetljivo reagiraju na promjene u okolišu. Naime, pod okriljem ptica zaštićuje se i veliki broj drugih vrsta životinja, biljaka i staništa.
Stoga ne čudi oduševljenje koje je izazvalo ponovno gniježđenje crvene lunje u Hrvatskoj nakon 50 godina. Ova je ptica, koju se inače smatra i najljepšom europskom pticom grabljivicom, relativno česta gnjezdarica središnje i zapadne Europe.
Crvena lunja je ptica grabljivica iz porodice jastrebova, duga je 70 centimetara s rasponom krila do 150 centimetara, ima rašljast rep, crvenosmeđe i smeđe je boje. Živi po ravnicama Europe, uz rijeke, sve do Švedske na sjeveru. Hrani se malim sisavcima i pticama, gušterima, žabama, skakavcima i glistama. U našim je krajevima stanarica, a srodna joj je, ali manja, crna lunja koja je u nas selica.
''U Hrvatskoj se crvena lunja u prošlosti gnijezdila u kontinentalnom dijelu zemlje, dok je se u novije vrijeme moglo opaziti samo za vrijeme migracije te redovito na zimovanju, u istočnoj Slavoniji i Baranji. Posljednje gniježđenje ove vrste zabilježeno je kod Čaglina 1968. godine, a u Hrvatskoj se, sve do nedavno, smatrala izumrlom gnjezdaricom'', navode Dvoržak, Tomik i Ledinšćak.
GPS signal kretanja ženke crvene lunje (Screenshot/Ptice.net)
U svojem radu objavljenom u 'Pogledu u divljinu', godišnjem časopisu udruge Biom. opisali su potragu za gnijezdom i ptičjim parom te suradnji s češkim kolegama iz Zavoda za ornitologiju i stručnjakom za penjanje te otkriće da je gniježđenje bilo neuspješno, ali je nakon točno 50 godina nedvojbeno dokazano: ''Budući da su crvene lunje prilično vjerne svom gnijezdu, postoji mogućnost da će ovaj par, ukoliko preživi, pokušati ponovno gnijezditi na istoj lokaciji, ili čak u istom gnijezdu. … Nadamo se da će se scenarij od prošle godine ponoviti, te da će ova jedinka na proljeće ponovno zastati u Hrvatskoj, i da će ovaj puta gniježđenje biti uspješno''.
Crvena lunja bila je u međuvremenu u Mađarskoj i Italiji, a GPS
odašiljač pokazao je da se u Hrvatskoj pojavljuje češće nego što
se to mislilo: ''Posljednjih godina redovito je bilježena na
migraciji i na zimovanju te sada i na gniježđenju. Budući da u
istočnoj Hrvatskoj postoje odgovarajuća staništa, lako je moguće
da ovo nije jedini par koji je gnijezdio ili će gnijezditi, kod
nas, stoga bi u budućnosti na crvene lunje valjalo obratiti više
pozornosti, pogotovo tijekom sezone gniježđenja''.
Pročitajte još:
- Čarolija krijesnica: 'Građani znanstvenici' ozbiljno shvatili ulogu čuvara svjetla našeg djetinjstva
