"Deratizeri su otrov za glodavce dijelili prije nepuna dva tjedna. Uzeo sam količinu koja mi sljeduje po domaćinstvu i još nabavio zasigurno 50 'kila' tog sredstva, no ne mogu se riješiti štakora. I jutros mi skaču i skviče po svinjcu! Ujutro ih u svinjcu, šupi i drugdje u stražnjem dvorištu zateknem i po 20! Otrov jedu kao bombone, kao da su postali imuni na nj! U međuvremenu sam im od tih 50 'kila' otrova bacio zasigurno 40 kilograma, no ništa! Više ne znam što ću!", žali se jedan Đakovčanin novinaru Glasa Slavonije. S najezdom štakora borio se i tijekom cijele prošle godine, a govori da je sada sve gore.
Đakovčani inače sumnjaju da su štakori postali imuni na otrov Brodilon (mješavina otrova i zrna pšenice) koji domaćinstva dobivaju unutar redovne deratizacije. No, u osječkom Cosmosolu koji deratizaciju provodi tvrde da to nije moguće.
"Problem je u držanju svinja, a ne u lošem otrovu"
Direktor Cosmosola Ivan Sesar tvrdi da nije stvar u otrovu nego u činjenici da Đakovčanin drži stoku. "Onaj tko drži svinje uvijek će imati štakore. Dolaze od svih susjeda, iz polja, to je mamac za njih. Uzgajati svinje praktično znači – proizvoditi štakore i miševe u svome dvorištu. Imunost štakora na bačeni otrov nije moguća, sredstvo je to koje izaziva unutarnje krvarenje," kaže Sesar navodeći kako bi oni koji drže svinje deratizaciju trebali provoditi intenzivnije.
I u tvrtki Pestrid koja je ovih dana provela deratizaciju đakovačke kanalizacije slažu se sa Sesarom. Direktor te tvrtke Halil Salha kaže kako reklamacije na njihov rad nema, ali da postoje informacije da je "štakora tako puno jer su povoljni uvjeti za njihovu toliku reprodukciju". No i on ocjenjuje da bi s obzirom na uvjete ponegdje deratizaciju trebalo i provoditi češće.
Usred turističke sezone u splitskoj luci plutaju mrtvi štakori
