Najava da će i Hrvatska, poput većine zapadnoeuropskih zemalja, u ovoj izbjegličkoj krizi prihvatiti djecu izbjeglice koja su bez pratnje roditelja, kao da je nadležne službe ulovila nespremne jer o njihovu broju, kao ni o mjestu i načinu na koji će se zbrinuti - tek treba razmisliti. S druge strane, ta je najava otkrila koliko je takve djece već sada na tom neizvjesnom putu.
Prošli stravična zlostavljanja
U Grčkoj 6961 dijete bez roditelja čeka put prema boljem životu. Ovo im je samo usputna stanica. I često su oni poslani u grupama, s nekim starijim kojega često nazivaju "stric", a koji je - još češće - krijumčar ljudima. Na putu do Grčke, koji je nekima trajao i godinama, nerijetko su prošla najstrašnija zlostavljanja, a ni u prenapučenim kampovima situacija nije bolja.
''Ta djeca su u kampovima smještena zajedno s odraslim muškarcima, što povećava rizik i od seksualnog zlostavljanja i otuđenja osobnih stvari, imovine, ako ju i imaju. Također djeca koja su smještena u prihvatnim kampovima u Grčkoj pokazuju određene znakove depresije, anksioznosti, imaju problema s nesanicom'', opisala je Martina Tomić Latinac, voditeljica Odjela za zaštitu djece pri UNICEF-u.
Hrvatska je uljuđeno ponudila smještaj, no gdje, kada i za koliko djeca, još se ne zna. Već postoje dva prihvatna centra, objašnjavaju u Ministarstvu.
''Zagreb Dugave i Split Brda, to su centri koji u ovom trenutku imaju najbolje prostorne i stručne kadrove i kao što sam rekla u ovom trenutku procjenjujemo i analiziramo i druge kapacitete'', rekla je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković.
Godinama u kampovima
No Dugave i Brda, kao i Ivanec, gdje su također smještena
djeca izbjeglice, su domovi za odgoj djece i mladeži tzv.
popravni domovi, u kojima bi djeca izbjeglice bila
izložena dodatnim rizicima.
''Djeca bez pratnje su djeca koja nemaju problema u ponašanju, i
ako ih ondje dugo ostavimo, lako je moguće da razviju probleme u
ponašanju'', objasnila je Tomić Latinac.
Od zadnje izbjegličke krize do danas kroz Hrvatsku je prošlo
nekoliko stotina djece izbjeglica, sada ih je kažu u Ministarstvu
- 48.
''Ta djeca nestanu u nekom trenutku, nažalost većina njih
nastave putovanje, to znači da opet ulaze u rizik da
završe u rukama krijumčara i ne znamo što se s njima
dogodilo'', kazao je Tvrtko Barun, voditelj isusovačke Službe za
izbjeglice.
Posljednja izbjeglička kriza aktualizirala je problem, no često se zaboravlja da su neka djeca već godinama u izbjegličkim kampovima na raznim granicama s Europskom unijom. Primjerice, samo u susjednoj BiH na ulazak u Hrvatsku o ovom trenutku čeka između tristo i četiristo djece.
