Nacionalni stožer civilne zaštite će u 11 sati održati konferenciju za medije petkom, na kojoj će izvijestiti o trenutnoj epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj te trendovima uočenima u proteklom razdoblju.
U posljednja 24 sata zabilježeno je 596 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 3353. Među njima su 372 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 47 pacijenata. Preminule su dvije osobe.
Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) u četvrtak je objavio revidiranu epidemiološku kartu po kojoj je cijela Hrvatska završila "u narančastom", što znači povećani rizik od zaraze koronavirusom.
Ranije ovoga tjedna smo dosegli magičnu brojku od 50 posto odraslih građana cijepljenih jednom dozom, stoga se očekuje da će biti riječi i o tome, pogotovo ako se uzme u obzir najavljeno cijepljenje djece starije od 12 godina i sve veća rasprava o tome treba li ili ne treba uvoditi treću dozu.
Sudeći prema najavama šefa HZJZ-a Krunoslava Capaka, covid-potvrde mogle bi dobiti širu primjenu, naročito u sustavu zdravstva i socijalne skrbi. Iako je rekao kako će se postojeće mjere produljiti do 15. rujna, postoji mogućnost da su takve najave uvertira u nešto stroža pravila, iako je četvrti val, ustvari, već započeo.
Krunoslav Capak je govorio o epidemiološkoj situaciji: "Danas imamo 596 novooboljelih od 9532 testiranja. Prije tjedan dana imali smo 468 novozaraženih od 9648 testiranih i tjedan prije smo imali 308 od 8973 testiranih. U prvih pet dana smo imali 2454 novooboljelih, tjedan ranije je to bilo 1865. Ovaj tjedan imamo 31,6 posto više u odnosu na prošli tjedan. Trenutna 14-dnevna incidencija je 143,40. Na ljestvici zemalja EU-a po 14-dnevnoj incidenciji na 100.000 ljudi, Hrvatska je na 11. mjestu. Po stopi smrtnosti na milijun ljudi, Hrvatska je sa stopom od 2049,2 na 20. mjestu. Udio pozitivnih slučajeva na testiranjima je 6,3 posto, prošli tjedan 5,2, a pretprošli 4,8 posto."
'Kako da vam kažemo da je cjepivo učinkovito?'
"Ostanak Hrvatske u narančastom je pohvalan, ali mjere koje smo poduzeli nisu uvijek dovoljne. Vrlo je lako skliznuti s puta. Pročitat ću podatke o cijepljenju ne zato da vas plašim, nego da vam ukažem na cijepljenje. Od 16. do 22. kolovoza 81,4 preminulih, a 70,72 hospitaliziranih nije bilo cijepljeno. Neke bolnice, poput Infektivne klinke imaju 100 posto necijepljenih pacijenata. Zar to nije dovoljno da se ukaže da je cjepivo učinkovito? Četvrti val je tu, novi sojevi su tu, 50,69 posto cijepljenih nije dovoljno. Moramo biti spremni na nove izazove, počinje školska godina, ljudi se vraćaju kući, stiže hladna jesen.
Ministarstvo je osiguralo sve, osigurali smo cjepiva za sve, dodatne epidemiološke mjere u visokorizičnim slučajevima, educirali smo i pripremali za borbu protiv koronavirusa... ono što nedostaje jest osobna odgovornost. Samo tako možemo spriječiti širenje zaraze.
Nevjerojatan skup zdravstvenih stručnjaka se skupio kako bi brzo iznjedrili cjepivo. To su potvrdile sve relevantne agencije. I podaci koje sam ranije spomenuo govore o tome da je cjepivo učinkovito.
Moram odbaciti sve kritike da se radi o zatiranju prava cijepljenjem i epidemioloških mjera. Ne mogu vjerovati da netko nastoji ispolitizirati bolest koja je odnijela četiri milijuna života i epidemiološke mjere. Moram ustati protiv toga. Mjere su tu da čuvaju zdravlje, a ne da uskraćuju prava i obveze. Virus nalazi načina da ostane među nama i on mutira. Oni koji se ne žele cijepiti, ne pridržavaju se mjera su suradnici virusa.
Mi možemo i moramo pobijediti epidemiju. No, to možemo učiniti samo na čvrstim stavovima i zdravim temeljima. Raste broj cijepljenih, ali i onih koji se ne pridržavaju mjera. No, jedno ne ide bez drugog. Jedno ne isključuje drugo i samo s ta dva faktora zajedno možemo pobijediti virus", rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.
Otvaraju se zatvoreni dijelovi kafića
"Razgovarali smo s predstavnicima ugostitelja posljednjih dana na sastanku s turističkim sektorom, gdje smo napravili analizu turističke sezone. Pridružujem se ocjeni ministra Beroša da nam je balans mjera, uz sve aktivnosti Ministarstva turizma i HTZ-a, omogućio da nam cijeli kolovoz jadranska Hrvatska ostane u narančastoj zoni. Poznato vam je da smo i prošle godine potkraj ljeta razgovarali s ugostitrljima i dogovarali mjere kako organizirati ugostiteljstvo početkom jeseni. To smo učinili i sad, olazeći od toga da virus neće nestati i da ga se možemo riješiti samo procjepljivanjem. Dok se to ne dogodi, moramo se naučiti živjeti s virusom. Tu se slažem da nam je potrebna osobna odgovornost, ne vjerujem da u zadnjih 18 mjeseci netko ne zna kako spriječiti da i sami budemo inficirati. Ponavljamo i ponavljat ćemo temeljne mjere, osobna higijena, izbjegavanje bliskih kontakata, prozračivanje zatvorenih prostora. Sad je propuh dobro napraviti svakih 10-15 minuta, jer se tako raspršuje aerosol. Ta se mjera pokazala najefikasnijom.
Da, razgovarali smo i planiramo otvoriti zatvorene dijelove ugositeljskih objekata od 1. rujna, uz preporuke HZJZ-a, koje će biti dodatno ažurirane. U razgovorima s predstavnicima ugostiteljima smo dobili čvrsta uvjeravanja da će svi vlasnici kafića pridržavati se epidemioloških mjera i da će inzistirati da se i njihovi gosti pridržavaju. To je jedini način da život nastavi ići dalje", poručio je šef stožera Davor Božinović. Dodao je da će radno vrijeme ostati do ponoći i da se ništa ne mijenja, osim otvaranja zatvorenih dijelova.
"Mi se trudimo da povećamo dostupnost cijepljenja u udaljenijim krajevima. Imamo nekoliko autobusa u županijama koji idu po mjestima za one koji se žele cijepiti, a ne mogu doći do županijskih centara. Pričamo i s obiteljskim liječnicima u ruralnim krajevima i udaljenijim mjestima, da kontaktiraju necijepljene pacijente. Sva županijska središta imaju mobilne timove i cijepe po kućama.
HZJZ je pripremio edukacijski materijal pomoću kojeg ćemo nešto više od 1000 patronažnih centara o prednostima cijepljenja, pa će one nastupati kod ljudi i dogovarati cijepljenje s liječnicima. Razmislite koliko treba mobilnom timu da cijepi osobe, a na jednom punktu možemo cijepiti i do 2000 ljudi dnevno. To je najmanje efikasan način, ali je potreban", rekao je Capak.
"Spremamo analizu procijepljenosti po dva kriterija, procijepljenosti po dobi i zravstvenom stanju. Tako ćemo znati gdje ima najviše necijeplenih pacijenata. Kad to utvrdimo aktivirat ćemo dodatne timove i dodatnu patronažu koja će ići cijepiti. Najstariji su najugroženiji ovom zarazu. Svakako ćemo nastojati apelirati na starije i liječnike da se cijepe, jer je to na početku 4. vala najbitnije. Sad stvaramo pretpostavke za jesen i zimu", rekao je Beroš.
"O svemu se vodi računa. Činjenica je da se tijekom ljeta ugostiteljstvo odvijalo na otvorenom. Uzeli smo u obzir veliki broj stranih državljana i zbog toga smo tu mjeru držali kako bismo smanjili mogućnost širenja i da se ne bi dogodilo da nam prošle godine države koje su nam važne donijele neke nove mjere, čime nam je sezona završila sredinom kolovoza. To nam se sad nije dogodilo, to smo održali pod kontrolom uz angažman lokalnih stožera i ostalih.
Novi moment je da u ovom trenutku prošle godine nismo imali cjepivo. Danas ga imamo i cijepili smo nešto više od 50 posto sugrađani. To su sve elementi koje uzimamo u obzir kad donosimo odluke", rekao je Božinović.
Treća doza za starije osobe
"Regulatorna tijela i agencije se nisu očitovale o upotrebi treće doze. No, u literaturi već postoje neki podaci o tome koliko dugo traje imunitet knakon koje doze, zaraze ili preboljenja. Ima i konzervativnih zemalja koje se tome protive. Mi ćemo u skorije vrijeme krenuti s dodatnim procijepljivanjem starije populacije. Ne pitajte me za datum. Mi smo država koja ima i omže nabaviti dovoljno doza cjepiva", rekao je Capak.
"Broj hospitaliziranih i onih na respiratorima je bitniji za utvrđivanje stanja epidemije. Iako se u ECDC-u misli da bi te brojke trebale biti relevantne, ali u mirnijim razdoboljima. Kad se pojave valovi zaraze, ponovno će se koristiti brojevi novozaraženih. osobno preferiram broj hospitaliziranih", dodao je Beroš.
"Ne razmišljamo o široj upotrebi. Ali, mi njih imamo i ako procijenimo možemo ih aktivirati. To nije problem, ali sad još ne", rekao je Božinović o covid-potvrdama.
"Dio djece će i u sljedećoj školskoj godini morati nositi maske. To opterećenje brojevima je opasno. Ako želimo ostaviti djecu u školama, zbog njihova mentalnog i socijalnog razvoja, moramo implementirati određene mjere. Zato je dogovoreno da će se zadržati maske u petom i višim razredima, ako se ne može održati razmak. Ako se pojavi zaraženi učenik, a svi nose maske, neće morati svi u samoizolaciju. Na određeni način tako štitimo mogućnost da djeca budu u školi.
Postoji i mogućnost da stožeri donesu odluku u slučaju povoljne epidemiološke situacije, da se maske ne trebaju nositi. Postoji i ta mogućnost. Od lipnja razgovaramo o uvođenju dodatnih mjera u neke djelatnosti. Razmišljamo o covid potvrdama i dodatnim testiranjima, ali takvu odluku još nismo donijeli", rekao je Capak. "Znam da je djece od 12-18 godina cijepljeno nešto manje od 10 posto", dodao je.
"Tijekom ovog vala nije bilo hospitalizirane djece. Tijekom cijele epidemije bilo je hospitaliziranih, uključujući multiseistemski upalni odgovor. Imamo spremne kapacitete i ljudstvo. Nadamo se da će se kod djece pojaviti blaži oblici, a da će oni s težim oblicima biti adekvatno zbrinuti i izliječeni", rekla je Alemka Markotić.
"Imamo nešto malo više od milijun neupotrebljenih doza. Dosad nije propalo ništa i nemamo cjepiva kojima rok trajanja ističe brzo", otkrio je Capak.
Primjena dodatnih mjera
"Mi smo donijeli da covid potvrda traje devet mjeseci. To nije počelo isticati ni blizu. Sad nam slijedi odluka hoćemo li produljiti rok, predložiti treću dozu ili oboje. Po literaturi, nema potrebe da ograničavamo rok, nego ćemo ga produljiti. No, za starije i imunokompromitirane sobe ćemo uskoro donijeti odluku kad će se početi cijepiti trećom dozom", dodao je capak.
"Pratit će se epidemiološka situacija. Ako dođe do pogoršanja, razmišljat ćemo kako dodatno osigurati sigurnost svih u zdravstvu, ali i pacijenata. Nekoliko je opcija na stolu, ali u ovom trenutku obveznog cijepljenja neće biti. Smatram da su covid-potvde korisne, ali se treba uzeti kontekst njihove primjene. Razmišljamo i o testiranju jednom tjedno, kao u Sloveniji, iako se razmišlja o tome je li to dovoljno. Ako situacija bude lošija, prilagodit ćemo mjere", poručio je Beroš.
"S obzirom na to da se radi o europskoj potvrdi i da se konzultiramo s državama EU-a, moram reći da ima nekih država kojima covid-potvrda traje 12 mjeseci, ali u većini je 9 do 10 mjeseci. Ako stavimo na 12 mjeseci otvaramo si mogućnost pratiti literaturu i korigirati dalje. Konzultirat ćemo se s državama EU-a", rekao je Capak o trajanju covid mjera.
"Ravnatelji zdravstvenih ustanova su odgovorni i za korištenje drugih epidemioloških mjera. Uz korištenje trijaže, anamneze i mjerenja temperature, cijepljenje je bitno. Naši epidemiolozi smatraju da bi to trebalo biti dovoljno. Razgovaramo o dodatnim mjerama i učinit ćemo sve da se to dogodi kad se situacija pogorša", rekao je Beroš.
"Ne razmišljamo o poskupljenju testova. Materijali su i pojeftinili, pa to možemo i sniziti. O mjeri testiranja razmišljamo, jer smatramo da će stalna testiranja ljudima biti dosadna i skupa, pa će ići na cijepljenje", rekao je Capak, a Beroš dodao da postoje zemlje koje su ukinule besplatna testiranja, kako bi nagnale građane da se cijepe u što većem broju.
"Troškove testiranja, kad se to u Hrvatskoj uvede - vidjet ćemo. Kad budemo uvodili tu obvezu u nekom kratkom roku bi plaćale radne organizacije. No, pravno i etičko je pitanje, moraju li one trošiti proračunski novac za testiranje onih koji se ne žele cijepiti", zaključio je Beroš.
