No, i dalje najveći broj njih nije spreman potražiti zaštitu, pokazalo je istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji, koje je u ponedjeljak predstavio Ured pučke pravobraniteljice.
Dvije trećine diskriminiranih nisu poduzeli ništa
Diskriminacija je najčešća na području rada i zapošljavanja, te zdravstvene zaštite. No, čak 68 posto diskriminiranih nije potražilo pomoć, ponajviše jer smatraju da im se situacija ne bi promijenila ili da bi se još i pogoršala, kazuju podaci istraživanja koje je IPSOS lani u prosincu proveo na uzorku od 1000 građana.
Dvije trećine onih koji drže da su bili diskriminirani nisu poduzeli ništa - 45 posto njih smatra kako se ništa ne bi promijenilo, 18 posto ih smatra da bi se situacija samo pogoršala, 14,9 posto misli kako za to nema potrebe, a 12,9 posto odgovara kako nisu znali kome se obratiti.
Što je diskriminacija ne zna čak 17,9 posto ispitanika. Gotovo 40 posto misli kako je diskriminacija najveći ili jedan od najvećih problema u društvu, dok ga u potpunosti nevažnim smatra nešto manje od 4 posto.
Iako veliki broj građana ne podržava stajališta koja reflektiraju predrasude, one su i dalje prisutne, a usmjerene su ponajviše prema Romima, članovima sindikata, mladima, starijima, azilantima i osobama s duševnim smetnjama, dok su najmanje prisutne prema osobama nižeg obrazovanja i osobama s invaliditetom.
Broj pritužbi na diskriminaciju nadmašio ostale
Gotovo polovica (48 posto) ispitanika smatra da Romi žive od socijalne pomoći i ne žele raditi, 28 posto ih je uvjereno kako bi Romi odbili klijente u uslužnoj djelatnosti, 33 posto smatra da azilante ne bi bilo dobro zapošljavati, a zanimljivo je i da 38 posto ispitanih smatra kako sindikati samo stvaraju probleme. Po percepciji ispitanika, najviše diskriminira država, što misli njih 28,7 posto.
Riječ je o trećem istraživanju o diskriminaciji koje je Ured pučke pravobraniteljice proveo (prvo je bilo 2009., a drugo 2012.) . Provedeno je u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu Europske komisije, Glavne uprave za pravosuđe i potrošače, kao dio projekta Mjerenje (ne)jednakosti u Hrvatskoj.
Agencija IPSOS provela ga je telefonskom metodom na uzorku od 1000 punoljetnih građana, a slična su istraživanja provedena i 2009. te 2012. godine. Pučka pravobraniteljica Lora Vidović naglasila je kako je lani po prvi put broj pritužbi na diskriminaciju nadmašio ostale pritužbe, a u prosjeku su ih primali više od jedne dnevno. Pravobraniteljicu posebno brinu podaci da građani ne prijavljuju diskriminaciju, a mnogi od njih niti ne znaju da su diskriminirani.
Primijetila je da se rezultati istraživanja objavljuju u trenutku kada je ustaški pozdrav iz NDH u učestaloj uporabi u Hrvatskoj unatoč sudskoj praksi, propisima, proklamiranoj jednakosti pred zakonom i vladavini prava. Time se, kaže, i branitelje koji su ginuli i kojima dugujemo zahvalnost za suverenu državu i vrijednosti koje su utemeljene u Ustavu, dovodi u neugodnu situaciju.
