Čelnici zemalja Europske unije postigli su dogovor o planu oporavka teškom 750 milijardi eura te sedmogodišnjem proračunu Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) u iznosu od 1074 milijarde eura. Hrvatska će od toga imati na raspolaganju ukupno 22 milijarde eura - 12,6 milijardi iz VFO-a i 9,4 milijarde eura iz programa "EU sljedeće generacije". Od toga je 6,9 milijardi nepovratnih sredstava, dok će preostali iznos biti dobiven putem dugoročnih zajjmova.
Do sredine listopada zemlje članice, pa tako i Hrvatska, morat će pripremiti nacionalne planove oporavka, koji će potom ići na ocjenu Europske komisije kako bi mogli biti odobreni.
'Plan će otkriti u kojem smjeru Vlada želi uložiti novac'
Ekonomski stručnjak Damir Novotny objasnio je za Glas Slavonije kako će se koristiti novac iz fonda "EU sljedeće generacije" težak približno 10 milijardi eura. On maže kako će se jedan mali dio tih sredstava koristiti već ove jeseni, a preostali, najveći dio, od 2021. pa do kraja 2023. godine kada istječe mandata sadašnje Europske komisije.
"Taj plan, koji će biti usuglašen s Europskom komisijom, otkrit će zapravo u kojem smjeru Vlada želi taj novac uložiti, posebice radi reformi u javnom sektoru. Jedan dio tog novca bit će usmjeren za likvidnost poduzeća i poduzetničkog sektora, ali veliki dio bit će usmjeren prema digitalizaciji javnog sektora, na lokalnoj, županijskoj i državnoj razini. I kroz tu digitalizaciju vidjet će se kako se može podići efikasnost javnog sektora u cjelini te koliko će, u konačnici, biti potrebno u njemu radnih mjesta", kazao je Novotny.
Primjera radi, kazao je kako je digitalizacija bankarskih usluga smanjila bankarske transakcije na samim šalterima za gotovo 60 posto, a time i broj djelatnika.
04.02.2016., Zagreb - U Vijecnici Hrvatske gospodarske komore predstavljeno je izdanje Poslovnih ocekivanja 2016. i proglasen je dobitnik nagrade Privrednog vjesnika Gorazd Nikic za ekonomskog analiticara 2015. Damir Novotny. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
Iznos koji je pripao Hrvatskoj više nego dobar
Što se tiče sredstava iz sedmogodišnjeg proračuna EU, Novotny kaže kako smo u prethodnom razdoblju, od 2014. do 2020., potrošili dosta vremena na usuglašavanje prioriteta.
"Sada ta birokracija valjda ima iskustva, pa će to s Europskom komisijom brzo usuglasiti. A prioriteti na razini Europske unije su jasni - ulagat će se u inovacije, zelenu ekonomiju, mobilnost, zdravstvo, industrijsku revoluciju i kulturnu revoluciju. To su neka područja gdje Europska unija vidi da može osigurati dugoročni održiv rast i razvoj", istaknuo je Novotny za Glas Slavonije dodajući kako je iznos sredstava koji je pripao Hrvatskoj više nego dobar.
'To što smo dobili više govori koliko smo pogođeni krizom'
S druge strane, napominje, to što smo dobili više, s obzirom na participaciju domaćeg brutoproizvoda u ukupnom BDP-u EU-a, govori koliko smo pogođeni krizom.
"Italija je dobila iznadproporcionalan iznos, stotinjak milijardi eura, a mi smo dobili desetak, iako bi nam prema kriteriju sudjelovanja u BDP-u Unije pripalo 7,5 do 8 milijardi. Naime, ocjenjuje se da će hrvatska ekonomija imati značajniji pad u odnosu na prosjek EU-a, i to zbog udjela turizma u BDP-u, Italija zbog nekih drugih razloga, a Grčka isto tako zbog turizma. Tako da su mediteranske zemlje profitirale, i zato je Italija bila odmah za taj program, dok recimo tzv. štedljive zemlje, u kojima se ne očekuje takav pad, nisu baš bile za takav model", kazao je Novotny.
