Rat je riječ koja se sve češće spominje među europskim čelnicima jer je sve veći strah da će Putin ako pokori Ukrajinu ići dalje, javlja RTL Danas.
Litvanski ministar javno je poručio da je rat s Rusijom vrlo vjerojatan, a Europljani dobivaju i konkretna upute za pripremu za rat. U Švedskoj se uvelike traže voda, svjetiljka i radio na baterije. Ljudi kupuju šatore i uči samoobranu. Predsjednik vojnog odbora NATO-a admiral Rob Bauer poručuje: "Morate imati vode. Morate imati radio i svjetiljku na baterije kako biste mogli preživjeti prvih 36 sati. To su jednostavne stvari, ali tu počinje."
Europski čelnici obilaze tvornice oružja. Litvanska ministrica gospodarstva poziva građane da umjesto štednje ulažu u tenkove. Kao glavna prijetnja smatra se Rusija. "Ruski agresorski rat na Ukrajinu još nam je jednom pokazao da trebamo jaku obrambenu industriju, kao i jak Bundeswehr i jak NATO savez kako bismo osigurali održavanje mira i sigurnost u Europi", objašnjava njemački kancelar Olaf Scholz. Poljski premijer Donald Tusk još je kritičniji: "Ako ne budemo povećali kapacitete vojne industrije EU i ako ostanemo tu gdje jesmo, trebali bismo očekivati napad Rusije za nekoliko godina."
Zastrašujuće izjave i utrka za naoružavanjem ne prestaje. Rat u Ukrajini ispraznio je europska skladišta streljiva, a sve je veća bojazan da Vladimir Putin na Ukrajini neće stati, što on i potpiruje nuklearnim prijetnjama. Moskva i Kina naoružavaju se velikom brzinom, što dodatno brine. Stručnjak za sigurnost ipak tvrdi da su ovakve izjave o ratu opravdanje za povećanu vojnu potrošnju. Marinko Ogorec s Veleučilišta Velika Gorica kaže: "Rat još zasad ne prijeti, i ne u dogledno vrijeme u europskim zemljama. Ako do njega dođe bit će Treći svjetski rat tako da ne pomažu ni baterije ni radio."
Komplikacije zbog promjena u SAD-u
Jer ako dođe do njega, došlo bi do tzv. nuklearnog elektromagnetskog pulsa. Izgorjeli bi elektronski instrumenti i sustavi i ništa ne bi radilo. Gdje je u svemu tome Hrvatska? Dosegnuli smo NATO smjernice o izdvajanju od 2 posto BDP, ali većina ide na borbene avione. Premijer Andrej Plenković se pohvalio dolaskom novih helikoptera. "Jačanje naših sposobnosti i s "Crnim jastrebovima" i s Rafalima u smislu odvraćanja čini Hrvatsku puno snažnijom nego prije slično, a slično i s Bradleyima koji dolaze u valovima", rekao je Plenković.
Stručnjak Ogorec kaže pak da Hrvatskoj treba sve, nakon godina zanemarivanja, dodaje da će trebati puno toga nabaviti u kratko vrijeme, što će biti skupo. Vojni proračun nam je nešto veći od milijardu eura. Toliko će potrošiti i nama susjedna Srbija koja je već godinama u vrhu po naoružavanju. Na rang listi vojnih sila su deset mjesta iznad Hrvatske. Predsjednik Aleksandar Vučić obećava da će ovo biti godina u kojom će se Srbija vojno najbolje, najbrže i najsnažnije opremati. U Srbiji se razmišlja i o uvođenju vojnog roka, kao i u Hrvatskoj. U Europi ga imaju uglavnom skandinavske i istočne zemlje, ali tu su i neutralne Austrija i Švicarska.
Vojna situacija bi se mogla zakomplicirati promjenom u Bijeloj kući i mogućim povratkom Donalda Trumpa. Do tada ostaje na snazi izreka da ako se želi mir, treba se pripremati za rat.
