Markov trg još bi dugo vremena mogao ostati zatvoren za javnost. Naime, nakon što je u listopadu prošle godine došlo do pucnjave, gdje je rastrojeni mladić automatskim oružjem pucao u smjeru pravosudnih policajaca, a pritom je jednog od njih i ozlijedio, sigurnosne službe promptno su donijele odluku da se trg zatvori za javnost.
Opasan ogradama i pod budnim okom policije koja se nalazi na svakom koraku, od tada je to dio grada kojem se ne može baš jednostavno prići.
Hoće li se ovaj prostor uskoro otvoriti za javnost? Prema izjavama ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, do toga neće doći tako skoro. Do daljnjeg tako ne možemo očekivati šetnju Markovim trgom.
Moguća i dobra sigurnost i prohodnost trga za građane
Bivši policijski kriminalist i stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila u razgovoru za portal Net.hr kaže kako je on i ranije govorio da sigurnost na Markovu trgu nije dobra te da nije moguće da prva zaštitna brana bude na samim vratima ulaska u Vladu.
"Ozbiljne države jednostavno to na drugačiji način rješavaju, ali isto tako ne smatram da je najbolje rješenje da se trg u potpunosti blokira i zatvori", kaže nam Cvrtila.
"Mislim da koegzistirati mogu i dobra sigurnost i prohodnost trga za građane, ali to iziskuje određenu rekonstrukciju trga i ugradnju određenih tehničkih i mehaničkih sredstava, odnosno barikada oko zgrade i Vlade i Sabora pa i Ustavnog suda", govori nam pa nadodaje da su oni napravili najjednostavniju stvar koju su mogli napraviti - razvukli su galendere i zatvorili cijeli trg.
Cvrtila je mišljenja da su u ovom periodu oni mogli zajedno s Gradom iskonstruirati i osmisliti drugačiji način zaštite koji bi u svakom slučaju omogućavao i da trg bude prohodan, a istovremeno da sigurnost bude na puno višem nivou.
"Tada sam predložio i rekao da postoje tri opcije – jedna je ova koju sam spomenuo i ta mi je najrealnija i mislim da će sve ići u tom smjeru. Druga je da se u potpunosti zatvori trg, da se postave rampe i kontrolne točke, znači da mogu prolaziti što se vozila tiče samo oni koji tamo stanuju, to mi se čini manje vjerojatno da će se dogoditi. Najmanje vjerojatna mi se čini treća opcija da se eventualno Vlada i Sabora presele na neku drugu lokaciju, koja bi svojim okruženjem omogućavala puno bolju sigurnosnu zaštitu", kaže nam.
Na pitanje kakva je praksa sigurnosti u drugim europskim zemljama, govori nam da države uspostavljaju svoju zaštitu s obzirom na to koliko su procijenjeni rizici.
Hrvatska nije visoko ugrožena
"Naravno da ne može ruski ili američki predsjednik biti jednako zaštićen kao hrvatski, zato što to nije za usporedbu u smislu mogućih ugroza. Hrvatska nije nekakva zemlja koja je visoko na meti ili prioritetu terorističkih organizacija ili nekoga slično tko bi mogao ili imao za cilj napasti našeg predsjednika ili premijera i tako dalje", smatra ovaj stručnjak za sigurnost.
Policija na Markovom trgu
Jedine dvije stvari zbog kojih bismo eventualno mogli biti meta su to što smo dio Europske unije i NATO-a, koji opet "po svijetu ima negdje svoje prste", pojašnjava Cvrtila što bi eventualno mogla biti ugroza za Hrvatsku.
Iako je područje na Markovu trgu ograđeno, stručnjak za sigurnost mišljenja je da to nije dobra zaštita, odnosno da je to "nikakva zaštita", nadodajući da je i sada situacija takva da se teoretski može s nekim autom parkirati do samog zida, "otići i dignuti tonom eksploziva pola Vlade ili Sabora u zrak".
"To nije niti nekakva srednja zaštita ni niža srednja zaštita koja nama treba, da ne govorim uopće o nekakvoj visokoj zaštiti", nadodaje Cvrtila, pa pojašnjava dva primjera kada je bilo evidentno da je zaštita loša. Jedan je sam napad na Markovu trgu, a drugi je performans europarlamentarca Ivana Vilibora Sinčića, kada je pred Banskim dvorima istovario hrpu lubenica. Iako slučaj s lubenicama nije bio nikakva ugroza sigurnosti, pokazao je da zaštita "jednostavno nije dovoljna".
"Oni koji su radili prosudbe, a to je MUP, oni su to mogli i trebali puno ranije vidjeti i zaključiti", dodaje.
U uređenim zemljama premijeri se voze na biciklima
Što se tiče fizičkog osiguranja naših dužnosnika, Cvrtila kaže da je ono u redu.
"Imate ljude iz Uprave za posebne poslove sigurnosti pri Ravnateljstvu policije koji i u civilnoj zaštiti, a i kod nekih objekata – kuća ili stanova – daju određeni vid sigurnosti. To nije nekakva visoka zaštita, ali ipak određena zaštita postoji", kaže nam.
"Imate države zapadne Europe gdje premijeri idu biciklom i uopće nemaju nikakvu zaštitu. Ima takvih država, to su visoko uređene države bez nekakvih tenzija u društvu, bez toga da imaju nekakvih problema sa svojim susjedima ili da sudjeluju u nekakvim organizacijama, u tom kontekstu oni nisu nikakva meta napada", pojašnjava na primjeru nekih drugih zemalja.
Načelnici, gradonačelnici i župani nisu štićene osobe
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević jučer je, gostujući u RTL Direktu, kazao kako on na posao dolazi biciklom, te je konstatirao da ga nije strah normalno se voziti gradom.
"Nekakvu zaštitu koju pruža MUP nije imao niti Bandić. Imao je neke svoje ljude koji su bili oko njega i pružali mu određenu sigurnost, tako da nije uobičajeno u Hrvatskoj da se štite načelnici i gradonačelnici i župani, osim u situacijama kada postoje nekakve prijetnje ili su prijavljene prijetnje ili postoji neka ugroza ili MUP ima neka saznanja da bi mogao netko od njih biti ugrožen pa onda im se da ona redovna, rekao bih građanska zaštita na koju pravo ima svaki građanin", pojašnjava nam stručnjak za sigurnost.
Generalno, Cvrtila je mišljenja da je ovakav sustav sigurnosti koji ima Hrvatska zadovoljavajući, ali da treba povećati i pojačati sigurnost objekata koji su od sigurnosnog i vitalnog značaja za Republiku Hrvatsku.
"Nije nužno samo da se uspostavi nekakva tjelesna zaštita od zaštitara ili policajaca, nego jednostavno se trebaju upotrijebiti određena tehnička i mehanička sredstva zaštite – od barikada, ograda, prepreka, rampi. Ono nije zadovoljavajuće kako je sada uspostavljeno, a i ovo sada što je uspostavljeno oko Vlade, to je nešto kao naprijed se štiti Vlada, imate policajce koji su tamo na ćoškovima, ali kažem - kada bi netko zaista htio nešto napraviti, jednostavno se ne može stići spriječiti", pojašnjava nam.
To se radi putem različitih blokada i to ozbiljne države imaju tako uspostavljeno, dodaje.
"To se gore može i napraviti, ali iziskuje određenu rekonstrukciju samog trga, uspostavu određenih barijera, ali i istovremeno to bi zasigurno moglo i trebalo omogućiti kretanje svim građanima na 90 posto prostora Gornjeg grada", zaključuje Željko Cvrtila.
